Digitalna transformacija bankarskog sektora

Globalno tržište digitalne transformacije visoko je rastuće, što prepoznaju mnoge kompanije te počinju ulagati u istu. Digitalna transformacija izrazito je važan faktor diferencijacije u bankarstvu. Poslovanje banaka temelji se na stvarima koje ne moraju biti u materijalnom obliku, odnosno novcu i informaciji. Moderni klijenti to prepoznaju i od banaka očekuju da se brzo prilagode. Očekuju stalnu dostupnost banke i očekuju dostupnost putem različitih kanala. Banke na prilagodbu i poboljšanje digitalnih usluga dodatno tjera pojačana konkurencija od strane fintech kompanija, koje se diferenciraju svojom kulturom, organizacijskom strukturom te brzinom i jednostavnošću usluge.

U doba rastućih digitalnih tehnologija potrebno je biti u korak s inovacijama pa tako se nailazi i na preinake u bankarskom sektoru. U posljednjih nekoliko godina pojavio se novi oblik banaka, takozvane neobanke. Sami naziv dolazi od grčke riječi ''neos'' što znači nov, a to je krovni pojam za novu generaciju digitalnih banaka čije su usluge u potpunosti digitalizirane što obuhvaća odsustvo fizičkih poslovnica i odbacivanje tradicionalnog pristupa bankarenju. Ipak, nije sve tako jednostavno, ključni izazov s kojim se digitalne (neobanke) susreću, osim ograničenosti na digitalno pismene osobe, su kibernetički napadi.

Fin-Tech kompanije na hrvatskom su tržištu do sada primarno ulazile samo u sferu platnog prometa i novčanih transakcija te kartičnog poslovanja. Znajući da svaka uspješna bankarska strategija mora prepoznati operativno efikasnije poslovne modele, koji uključuju osvajanje novih segmenata klijenata i uvođenje novih usluga koje stvaraju dodatne izvore prihoda, za očekivati je da će su i tu situacija ubrzo promijeniti. Za banke u Republici Hrvatskoj to znači da svoje poslovanje trebaju ubrzano prilagođavati, osobito u sferi grupnog financiranja i algoritamskih procjena rizika i skoringa klijenata, kao i novim tehnologijama s obzirom da ne postoji vremenski odmak za prilagodbu.

Što su to digitalne banke?

Jedan od sektora za koji se smatra da je pod najvećim utjecajem digitalne transformacije je bankarstvo. Klijenti banaka žele kvalitetne usluge koje su im uvijek dostupne putem jednih od mnogo kanala. Bankarski sektor je visoko konkurentan te osim tradicionalnih institucija, javljaju se novi tržišni igrači, kompanije čiji se cijeli poslovni model temelji na digitalnim uslugama u bankarstvu. Takve kompanije, koje često niti nemaju fizičku poslovnicu, imaju visok utjecaj na cijeli sektor, a najviše na potrebu za digitalnom transformacijom i poboljšanjem digitalnih usluga.

Moderni klijenti banaka jedan su od faktora koji najviše utječe na digitalnu transformaciju banaka. Ti moderni klijenti, pripadnici generacije Y1 i generacije Z2, su klijenti koji veliki dio života provode u digitalnom te im je teško zamisliti svijet bez istoga. Zbog toga je važno da ih banke dobro upoznaju te shvate njihovo ponašanje i navike. Bankama je potrebno shvatiti po čemu su različite od drugih generacija, ali i međusobno, kako bi mogle prepoznati njihove potrebe te kvalitetno prilagoditi digitalnu ponudu.

Kod nove generacije digitalnih banaka usluge su u potpunosti digitalizirane i karakterizira ih potpuno odsustvo fizičkih poslovnica i odbacivanje tradicionalnog pristupa bankarenju. Osim toga, svojstveno im je i minimiziranje troškova, automatizirano obavljanje usluga bez čekanja u redu u poslovnicama i ponuda širokogasortimana usluga poput putnih osiguranja unutar aplikacije, trgovanje kriptovalutama i slično.

Osluškujući bilo tržišta neobanke nude rješenja međunarodnim putnicima i pristašama digitalizacije poput Milenijalaca, generacije Z i mnogih drugih koji su rasli i odrasli s mobilnim uređajima. Glavni fokus neobanaka je na potrebama klijenata pa se iz tog razloga modeli njihovog poslovanja temelje na jednostavnijem pristupu financijskim rješenjima.

Globalno investiranje u Fin-Tech kompanije kontinuirano raste i sve više transformira bankarsku industriju smanjujući prihode klasičnih financijskih institucija. U svojoj osnovi Fin-Tech koristi digitalnu tehnologiju, koja omogućava uvođenje tehnoloških inovacija u obliku novih financijskih proizvoda te brze i automatizirane financijske usluge poput platformi za direktno kreditiranje (direct lending, P2P3) i financije digitalnih valuta (Blockchain i digital currency tehnologije). Istovremeno, u mnoga financijska područja sve više uvode primjenu umjetne inteligencije i algoritama (trgovanje vrijednosnicama, procjenu rizika, upravljanje imovinom i sl.).

Često se za neobanke koristi i naziv fintech koji dolazi od riječi “financial technology”. Ono predstavlja društva koja uvode inovacije u financijske usluge i proizvode korištenjem modernih i naprednih tehnologija kao što je strojno učenje, blockchain tehnologija, Internet stvari, umjetna inteligencija i mnoge druge. Ukratko, fintech društva nude alternativna rješenja financijskih proizvoda i usluga temeljena na digitalnim inovacijama čime neobanke nalaze svoje mjesto u toj kategoriji.

Usporedba tradicionalnog bankarstva i digitalnih (neobanaka)

Tradicionalne banke u usporedbi sa neobankama iza sebe imaju stoljetna iskustva, određenu reputaciju i povjerenje svojih korisnika dok se kod neobanaka ono tek gradi. Iz tog razloga često se postavlja pitanje: „Jesu li neobanke sigurne?“. Neobanke kao financijska institucija moraju zadovoljavati određene kriterije i pridržavati se zakonskih regulativa prilikom izlaska na tržište. Osim toga, neobankarsko poslovanje je isključivo „u oblaku“ te se sukladno tome najveći dio prihoda odvaja upravo u svrhu zaštite informatičke infrastrukture. Glavni fokus je na sprječavanju neovlaštenog pristupa osjetljivim podacima i kriptiranju podataka u mirovanju, a posebice u prijenosu kada postoji najveća opasnost od izlaganja riziku. Osim toga, naglasak je i na svjesnosti da ranjivost u jednom području može ugroziti cjelokupno poslovanje, stoga je fokus kibernetičke sigurnosti na ukupnom sustavu, a ne individualcima.

Neobanke nude povoljnije kamate na štednju i manje naknade na životna osiguranja te su čak dva do četiri puta jeftinije, odnosno povoljnije u odnosu na tradicionalne banke. Međutim, iako neobanke predstavljaju budućnost bankarenja te olakšavaju i ubrzavaju obavljanje transakcija, određenom broju korisnika su tradicionalan pristup, kontakt i komunikacija uživo nezamjenjivi. Isto tako, neobanke su ograničene na isključivo digitalno pismene osobe što samim time isključuje veliki broj starijeg stanovništva. Osim toga, postoje i one osobe koje ne prihvaćaju digitalizaciju, ne vole promjene i strahuju od nepoznatog te radi svega nabrojenog tradicionalne banke i dalje održavaju sigurnost u opstanak svojeg poslovanja.

Neobanke odlikuje virtualna korisnička podrška koja je klijentima dostupna 0/24 te odsustvo fizičkih poslovnica. S druge strane, tradicionalne banke posjeduju virtualnu i fizičku korisničku podršku te poslovnice u fizičkom obliku. Najvažnija komponentna s kojom se neobanke ističu je upravo nepostojeća ili prihvatljivo niska naknada prilikom transfera novčanih iznosa i mobilnog plaćanja te podizanja gotovine na međunarodnim bankomatima. Veliki minus za tradicionalne banke je što su naknade za ove usluge uvijek naplaćene i to obično u vrtoglavo visokim iznosima. Nadalje, posjedovanje bankarske licence kod neobanaka je poželjno, ali ne i nužno, dok ju tradicionalne banke posjeduju.

Također jedna od pogodnosti kojima se neobanke ističu je trgovanje kriptovalutama, s često uključenom mogućnošću dobivanja notifikacija kada kriptovaluta dosegne željeni iznos. S druge strane, tradicionalne banke uviđaju važnost kriptovaluta, ali i dalje veliki broj banaka ne nudi mogućnost trgovanja istim. Fizičke kartice kod neobanaka nisu nužne jer se sva plaćanja mogu obavljati virtualno, međutim uz manju naknadu moguće ju je dobiti, dok se iste prilikom otvaranja računa u tradicionalnoj banci, podrazumijevaju.

Iako se možda čini kako FinTech čini konkurenciju za banke u opskrbi novih proizvoda i usluga, što je u početku čak i bio slučaj, danas ove dvije industrije – bankarski sektor i FinTech startupovi međusobno surađuju kroz partnerstva. Neki stručnjaci međusobnu suradnju ovih dviju industrija smatraju više kao simbiozom nego partnerstvom.

Digitalne banke su novi tip banaka koje postaju ozbiljna konkurencija klasičnim bankama.  Glavna odrednica koja razlikuje digitalne banke od običnih banaka jest ta što postoje samo u digitalnom obliku, bez fizičkih podružnica koje je moguće posjetiti. Digitalne banke su još poznate kao neobanke, mobilne banke, internetske banke ili pak virtualne banke. Zahvaljujući tome što su zapravo neograničene u svojem dosegu, mnoge digitalne banke koje posluju u Europi dostupne su svim građanima Europske unije. Sa karticom koje izdaju digitalne banke (najčešće Master Card i/ili Visa) može se podizati novac na bankomatu.

Revolut i N26 digitalne (neobanke)

Što je Revolut, najlakše bi bilo objasniti pojmom kojeg smo ranije dubioznije obrazložili - “digitalna banka”. Razvoj tehnologije uvelike je potaknut potrebama suvremenog čovjeka, koji želi što komforniji život. Komfor podrazumijeva i jednostavno obavljanje različitih poslova, posebno vezanih za plaćanja i dokumentaciju. U ovom slučaju, kartica Revoluta osmišljena je kako bi dodatno pojednostavnila plaćanje računa, povećala sigurnost transakcija i plaćanja, te obogatila paletu mogućnosti kada je kartično plaćanje u pitanju. Unutar aplikacije, koja je vezana za Revolut karticu, dodane su razne mogućnosti i alati kako bi što lakše, transparentnije i savjesnije trošili svoj novac.

Najpopularnija i najraširenija digitalna banka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe je svakako Revolut. Iako inkorporirana u Ujedinjenom Kraljevstvu, Revolut posjeduje bankarsku licencu Litve. Ova Baltička zemlja prepoznala je na vrijeme trend digitalizacije i tzv. FinTecha te stvorila pravni okvir za financijsku inovaciju. Većina drugih digitalnih FinTech startup-ova posjeduje licencu Središnje Banke Litve koja prema pravilima EU ima pravo poslovati i na teritoriju Republike Hrvatske.

Revolut, pored ostalih bankarskih usluga u svom portfelju omogućava i trgovanje dionicama, odnosno uslugu koja omogućuje kupnju ili prodaju popularnih američkih dionica u svega nekoliko klikova i to sve putem vrlo pregledne platforme. Također, korisnici imaju priliku kupovati frakcijske dionice čije se početne cijene kreću već od 1 USD. Kupnjom frakcijske dionice korisnik postaje vlasnikom samo jednog dijela dionice i na taj način ima priliku sudjelovati u rastu dionice razmjerno njegovom ulogu. Korisnici se najčešće odlučuju na kupnju frakcijskih dionica čija je pojedinačna cijena vrlo visoka i istu si ne mogu priuštiti pa kupnjom frakcijske dionice postaju vlasnici dijela dionice.

Registriranje na Revolut račun te karticu je vrlo lako i brzo, treba samo instalirati Revolut aplikaciju i izdvojiti par minuta. Korištenje virtualne kartice je omogućeno odmah prilikom izrade računa, dok je za fizičku potrebno pričekati da poštom dođe na adresu. Preko Revolut kartice može se slati i primati kune, kuna se može koristiti kao primarna valuta plaćanja, a može se to sve raditi i u drugim valutama. Dodatno, Revolut omogućuje napredno praćenje troškova, analizu, budžetiranje, investiranje te doniranje i štednju. Osim standardne kartice, kupci mogu naručiti još dva tipa kartice, koje dolaze uz mjesečnu naknadu te nude još širi spektar usluga.

Kao što je Revolut postupak registracije veoma jednostavan i prilagođen svima, tako je i samo korištenje aplikacije prilagođeno svima. Potreban vam je mobilni uređaj i instalirana aplikacija Revolut. Revolut još uvijek nije klasična banka ili bankovni račun, jer na njemu ne možemo primati plaću. Sredstva na Revolut račun uplaćuju se sa klasičnog bankovnog računa. Kada novac uplatite na Revolut račun, tada sa svojom Revolut karticom možete plaćati na svim mjestima diljem Hrvatske, kao u mnogim drugim država svijeta. Dobra stvar je što sredstva sa Revolut računa možete slati bilo kojem drugom korisniku ove platforme i to veoma brzo i bez naknade.

S druge strane, N26 je digitalna banka osnovana 2013. godine s vizijom da se prilagodi tradicionalno bankarstvo današnjem mobilno-orijentiranom društvu. N26 (u početku se zvao Number26) je njemačka internetska banka sa sjedištem u Berlinu koja pruža usluge u EU, Velikoj Britaniji i SAD-u. "Number26" pokrenut je u veljači 2013. a kao financijska tvrtka posluje od 2015. godine. Do 2016. godine N26 je poslovao pod licencom svojih partnera Wirecard i Barzahlen, ali je nakon toga ishodila bankarsku licencu od Europske središnje banke, što ju je učinilo prvom službeno licenciranom digitalnom bankom u Europi. Godine 2020. banka je stekla je 5 milijuna klijenata.

N26 pruža sve usluge kao i klasične banke, kao što su: tekući račun, izdavanje bankovnih kartica, pristup računima klijenata, otvaranje depozita, transferi sredstava itd. Uz to, uz pomoć usluga partnera banke, možete sastaviti ugovor o ulaganju na europskom tržištu vrijednosnih papira ili sklopiti ugovor o osiguranju i sve to izravno putem aplikacije. N26 je najpopularnija online banka u Europi, a prema dostupnim recenzijama mnogi ju smatraju s razlogom i najboljom online bankom. Nudi sve ono sto prosječan korisnik treba i očekuje od banke. Otvaranje računa u nekoliko minuta, besplatna mobilna i desktop aplikacija i debitna kartica. Nažalost N26 banka još nije dostupna u HR.

N26 banka nema fizičku poslovnicu. Sve radnje obavljate preko mobilne ili desktop aplikacije. Najbolje od svega je što je otvaranje i vođenje računa potpuno besplatno, za razliku od tradicionalnih banaka u Hrvatskoj koje naplaćuju svaku sitnicu. N26 trenutno ima 7 milijuna korisnika. N26 nudi 4 opcije korisnicima prilikom otvaranja računa: Standard, Smart, You i Metal.

Otvaranje računa na N26 slično je otvaranju računa na Facebook-u. U tradicionalnim bankama trebate provesti pola sata u poslovnici, dok kod N26 sve obavljate preko mobilne ili desktop aplikacije. Prijava se sastoji od popunjavanja osobnih podataka i traje nekoliko minuta. Ukoliko se nalazite u nekoj od država u kojima posluje N26, možete otvoriti račun čak i ako niste državljanin te zemlje. Bitno je samo da imate adresu u toj državi. Nakon što ste ispunili sve podatke, ostao je još samo jedan korak a to je provjera vašeg identiteta putem video poziva. Odaberete termin kada ste slobodni, i netko iz N26 korisničke službe će vas nazvati. Nakon poziva i provjere, vaš račun je aktiviran i možete koristiti sve usluge.

Zakonodavni okvir i uređenje rada digitalne banke Revolut u RH

Iako su korisnicima interesantne jer pružaju usluge sa vrlo niskim naknadama, idealne su za ljude koji putuju ili rade za inozemne poslodavce u IT industriji, interesantno je da se hrvatska regulativa još uvijek nije uskladila oko pitanja je li se na račune kod takvih banaka može primati i plaća od strane poslodavca? Odgovor je još uvijek - ne.

Revolut posjeduje bankarsku licencu Litve, baltičke zemlje koja je prepoznala na vrijeme trend digitalizacije i tzv. fintecha te stvorila pravni okvir za financijsku inovaciju. Većina drugih digitalnih fintech startup-ova posjeduje licencu Središnje Banke Litve koja prema pravilima EU ima pravo poslovati i na teritoriju Republike Hrvatske. Vezano uz regulatorni okvir poslovanja tvrtki s nazivom Revolut – Revolut Payments UAB i Revolut Bank UAB – u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka (HNB) dala je sljedeće priopćenje iz kojeg ćemo istaknuti najbitnije:

“Institucija za elektronički novac osnovana u drugoj državi članici Europske unije može na području Republike Hrvatske, u skladu s uvjetima uređenim Zakonom o elektroničkom novcu ("Narodne novine", br. 64/2018.), izdavati elektronički novac i/ili pružati platne usluge koristeći se pravom na poslovni nastan ili slobodom pružanja usluga, nakon što nadležno tijelo matične države članice o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku (tzv. passporting).

Nadalje, u skladu s člankom 83. Zakona o kreditnim institucijama ("Narodne novine", br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020.) kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije može u Republici Hrvatskoj pružati uzajamno priznate usluge koje je ovlaštena pružati u matičnoj državi članici putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj. Također, kreditna institucija sa sjedištem u drugoj državi članici može privremeno neposredno pružati usluge koje je ovlaštena pružati u državi članici u kojoj ima sjedište, i to od dana kada Hrvatska narodna banka dobije obavijest nadležnog tijela iz te države članice o neposrednom pružanju usluga s popisom usluga koje kreditna institucija namjerava pružati na području Republike Hrvatske.

Na osnovi navedenih odredbi HNB je u studenome 2020. zaprimio obavijest nadležnog tijela matične države članice o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Republike Hrvatske u kojoj je toj instituciji izdano odobrenje, odnosno Lietuvos bankas (Bank of Lithuania) iz Litve za kreditnu instituciju Revolut Bank UAB. Njime je HNB obaviješten da će Revolut Bank UAB započeti s pružanjem uzajamno priznatih usluga u RH, ali samo onih navedenih pod brojem 1. iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU – primanje depozita i ostalih povratnih sredstava, dok ostale usluge iz Priloga I. Direktive 2013/36/EU (uključujući i platne usluge) neće i ne smije pružati. Platne usluge definirane su člankom 4. Zakona o platnom prometu ("Narodne novine", br. 66/2018.) i između ostalog uključuju otvaranje i vođenje računa za plaćanje. Prema tom zakonu računi za plaćanje jesu računi koje vodi pružatelj platnih usluga na ime jednog ili više korisnika platnih usluga kojima se korisnici platnih usluga koriste za izvršavanje platnih transakcija. Tekući račun ili žiroračun vrste su računa za plaćanje.

Revolut Banka UAB u tim uvjetima poslovanja ističe da nije ovlašten pružati platne usluge te novac na taj račun može uplaćivati i s njega izvršavati isplatu samo korisnik. Jedini je način uplate i isplate s toga depozitnog računa onaj putem transfera koji korisnik izvršava s računa za elektronički novac koji ima otvoren u Revolut Payments UAB.

Revolut Payments UAB je institucija za elektronički novac kojoj je odobrenje za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga izdala također Lietuvos bankas (Bank of Lithuania) te koja je notificirana za neposredno pružanje usluge izdavanja elektroničkog novca i pružanja platnih usluga u Republici Hrvatskoj još 7. siječnja 2019. sukladno odredbama članaka 80., 81. i 83. Zakona o elektroničkom novcu ("Narodne novine", br. 64/2018.).

Dakle, Revolut Bank UAB ne smije otvarati i voditi račune za plaćanje, primjerice tekući račun ili žiroračun, već prikuplja depozite svojih klijenata na depozitni račun. Klijenti Revolut Payments UAB-a sklapanjem ugovornog odnosa i s Revolut Bank UAB-om raspolažu depozitnim računom u kreditnoj instituciji (Revolut Bank UAB), a računom za plaćanje u instituciji za elektronički novac (Revolut Payments UAB).  U slučaju da Revolut Bank UAB od Lietuvos bankas (Bank of Lithuania)  zatraži i dobije licencu za pružanje platnih usluga i da litvanski regulator o tome obavijesti HNB, tada bi Revolut Bank UAB mogao otvarati i voditi račune za plaćanje, uključivo tekući račun ili žiro račun.”

Odgovor tradicionalnih banaka na digitalnu transformaciju

Republika Hrvatska u područje primjene Fin-Tech tehnologija ulazi relativno kasno i u relativno ograničenom opsegu. Hrvatsko financijsko tržište je orijentirano i organizirano kroz komercijalne banke pa bankarsku industriju možemo smatrati zrelom industrijom u fazi konsolidacije, koja je do prije nekoliko godina bila nespremna na disruptivne promjene koje za sobom donosi Fin-Tech i pripadajuće promjene u tehnologiji i njenoj primjeni. S obzirom na to da je Fin-Tech po samoj svojoj pojavnosti globalni biznis, koji ne pozna granice država, u posljednjih se nekoliko godina i u RH sve više šire Fin-Tech rješenja.

Posljednjih je godina i među hrvatskim bankama primjetan trend priključivanja globalnoj Fin-Tech utrci. PBZ je još 2017. svim klijentima omogućila plaćanje u kombinaciji s njihovim karticama putem pametnih telefona i pametnih satova. Klijent dobiva virtualni novčanik u samom uređaju gdje pohranjuje podatke o svojoj kartici, a plaćanje vrši prislanjanjem mobilnog uređaja uz POS na prodajnom mjestu. Transakcije su brze, sigurne i jednostavne, ne zahtijevaju nikakva tehnička predznanja, a cjelokupnu instalaciju potrebnu za korištenje korisnici mogu odraditi iz svoje kuće.

PBZ konstantno unaprjeđuje funkcionalnosti aplikacije pa tako danas nudi funkcionalnosti poput #withKEY (integrirani mobilni token unutar mobilne aplikacije koji omogućava jednostavniji pristup internetskoj aplikaciji), #withCASH (isplata gotovine na bankomatu bez kartice), #withPAY (mogućnost plaćanja između korisnika aplikacije korištenjem broja mobitela), #withSAVE (koncept male dnevne štednje), #withSIGN (kvalificirani elektronički potpis kojim korisnik može sklapati ugovore o bankovnim i financijskim uslugama bez dolaska u PBZ poslovnicu).

Nadalje, više od 400 tisuća klijenata ZABA-e koristi m-zaba aplikaciju, a udio transakcija koje se provode elektroničkim putem iznosi 91,5% (Hrvatska udruga banaka). Osnovni dio aplikacije m-zaba su usluge pregleda stanja i prometa po računima, transakcija obavljenih karticama te kartičnih limita. Aplikacija omogućava i plaćanje uplatnica putem usluge m-foto plati te je jedan od razloga zašto se više od 50% plaćanja građana obavi putem te usluge.

Osim navedenih funkcionalnosti, nude i kupovinu bonova za mobitele, više vrsta osiguranja kao što su npr. auto, dopunsko zdravstveno, putno, osiguranje imovine te osiguranje od privatne odgovornosti, plaćanje mobitelom na prodajnim mjestima i podizanje gotovog novca na beskontaktnim bankomatima, lokator poslovnica i bankomata, upravljanje dnevnim limitima za kartice. Zagrebačka banka u svojim sustavima koristi i umjetnu inteligenciju. Primjeri su donošenje odluka u robotiziranim procesima (npr. verifikacija potpisa kod obrade platnih naloga), korištenje neuronskih mreža kod kreiranja ponuda klijetima, korištenje chatbotova i asistenata i sl.

Jedan od bolje poznatih domaćih primjera internog razvoja Fin-Tech rješenja unutar banaka je Keks Pay, koji je osmislio interni tim Erste banke i interni Fin-Tech start-up u suradnji s vanjskim partnerima. Važno je napomenuti da nisu samo najveće banke inovativne na hrvatskom tržištu. Na primjer, Addiko banka je u 2017. predstavila mogućnost plaćanja putem Vibera, čime postaje prva poslovna banka u Hrvatskoj i među prvima u svijetu koje omogućavaju plaćanje putem globalno proširenih komunikacijskih platformi (Hrvatska udruga banaka). Otvorena je i digitalna poslovnica („Addiko Express“ , a zatim i Addiko Virtualna poslovnica u kojoj je omogućen potpuni digitalni kreditni proces za klijente banke, ali i klijente svih drugih banaka.

Zaključno, industrija u kojoj se najviše vidi digitalna transformacija je svakako bankarstvo. Tehnologija omogućuje jednostavnije transakcije, smanjenje operativnih troškova, povećanje profitabilnosti te tržišnu diferencijaciju. Tržište bankarstva karakterizira snažna konkurencija koja postaje još veća pojavom fintech kompanija koje spajaju financijske usluge s modernim tehnološkim rješenjima. One često iskorištavaju prazninu između novih potreba klijenata banaka i usluga tradicionalnih banaka koje nisu prilagođene tim klijentima. Takve kompanije nemaju toliko snažna regulativna ograničenja, imaju bolju organizacijsku strukturu od klasičnih banaka te bolju kulturu unutar kompanije. Zasad tradicionalne banke više ili manje uspješno odgovaraju na pojavu novih trendova i spremno prihvaćaju nove tehnologije, a vrijeme će pokazati u kojem smjeru će suvremeno bankarstvo ići.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

https://www.hnb.hr/-/mogucnosti-poslovanja-revolut-bank-uab-i-revolut-payments-uab-na-podru%C4%8Dju-republike-hrvatske

Petruša T.: Digitalna transformacija banaka - percepcija generacije Y i generacije Z, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet Zagreb, (2020.)

dr. sc. Bračun S., Turkalj K.: Utjecaj fin-tech kompanija na digitalnu transformaciju bankarstva u RH,Obrazovanje za poduzetništvo VOL 10 NR 2 (2020.)

Stančerić, A. M.: Poslovanje neobankarskih platformi na primjeru N26 Web servisa, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb (2020.)

https://www.arz.hr/sto-je-revolut/

https://fintech24.hr/2021/08/30/n26-iskustva-i-pregled-aplikacije/

https://www.pbz.hr/gradjani/digitalno-bankarstvo/internetsko-bankarstvo.html

https://www.zaba.hr/home/e-zaba-internetsko-bankarstvo

https://www.erstebank.hr/hr/gradjanstvo/on-line-bankarstvo

https://www.addiko.hr/gradanstvo/online-druge-usluge/addiko-ebank-internet-bankarstvo/

¹ Milenijalci ili generacija „Y“, nazivi su kojima se opisuju mladi, rođeni između ranih 1980-ih i 2000-ih.

² U generaciju Z pripadaju svi oni rođeni između 1995. i 2011. godine. Najvažnije obilježje pripadnika je „mobitel u ruci”. Radi se o generaciji koja je, za razliku od njenih prethodnika, odrasla uz tehnologiju. Njima je oduvijek normalno potražiti sve što ih zanima na Internetu, a uz to statistike pokazuju kako, za razliku od milenijalaca, Z generacija uvelike sudjeluje u stvaranju internetskog sadržaja.

³ Peer-to-peer bankarstvo izraz je koji se koristi u blockchain bankarskoj industriji i označava čin prijenosa vrijednosti bez potrebe za posrednikom kao što je banka.