Ukratko o nastanku HGK

Svaka treća nacionalna gospodarska komora u zemljama članicama Europske unije (EU), a među njima je i Hrvatska, ima obavezno članstvo. Prema podacima Međunarodne trgovačke komore (International Chamber of Commerce – ICC), povijest komorskog organiziranja seže do 1599. godine i Francuske, kada se pojam trgovačke komore prvi puta pojavio u Marseilleu.

Gospodarske komore različito su se razvijale u različitim državama. No, danas generalno postoje dva modela njihove organizacije – javnopravni kontinentalni model i privatnopravni anglosaksonski model.

Javnopravni kontinentalni model zasnovan je na ostacima srednjovjekovnih cehova. Nakon pojave komore u Francuskoj, takav oblik organiziranja proširio se Europom te su ubrzo osnovane komore u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Španjolskoj. Javnopravni komorski model obilježava obaveznost članstva i reguliranje rada komore na razini nacionalnog zakonodavstva. Takav oblik komorskog organiziranja najkarakterističniji je za prostor kontinentalne Europe.

U svijetu, međutim, prevladava privatnopravni anglosaksonski model koji je nastao u Velikoj Britaniji te se proširio u zemljama pod njenim utjecajem, a prisutan je i u skandinavskim zemljama. U tom modelu, odražavajući laissez faire ekonomske politike nacija, komore se organiziraju prema željama i potrebama lokalne poslovne zajednice i njihov rad nije reguliran nacionalnim zakonodavstvom. Osim u Velikoj Britaniji i zemljama Commonwealtha, takva je komorska organizacija prisutna u Sjevernoj Americi, Skandinaviji, Belgiji, Švicarskoj.

Iako su ta dva modela prevladavajući, u nekim zemljama komore su izgrađene na njihovoj kombinaciji. Takvi modeli prisutni su u Kini, zemljama Latinske Amerike, Singapuru, Vijetnamu i dr. Karakteristika im je da su komore uspostavljene nacionalnim zakonodavstvom iako djeluju po modelu dobrovoljnog članstva. HGK je klasičan primjer javnopravnog kontinentalnog modela organiziranja.

Obrtnici na području sjeverne Hrvatske u srednjem su vijeku osnivali bratovštine, da bi se kasnije udruživali u specijalizirane cehove. U starim se spisima spominju cehovske privilegije koje je još 1466. hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin dao obrtnicima Gradeca.

Sažetim kronološkim uvidom u povijest možemo istaknuti sljedeće:

−       počeci interesnog udruživanja građana (bratovštine) na našem području sežu u 11. stoljeće, u Dubrovnik i druge jadranske primorske autonomne komune,

−       u 15. i 16. stoljeću bratovštine se formaliziraju i diversificiraju,

−       najstariji ceh u sjevernoj Hrvatskoj utemeljili su zagrebački krojači 1447. godine,

−       u Splitu je 1767. osnovano Gospodarsko društvo kakva su kasnije osnivana u Zadru i Kaštelima,

−       16. veljače 1852. u Zagrebu je osnovana Trgovačka i obrtnička komora kao dio jedinstveno uređenog komorskog sustava austrijskog carstva. Imala je dva odsjeka: trgovački i obrtnički, a odsjeci su bili podijeljeni na skupine po djelatnostima – trgovački na četiri, a obrtnički na šest,

−       1864. u Zagrebu održana prva Dalmatinsko-hrvatsko-slavonska izložba s preko 3.800 izlagača,

−       već 1866. Komora je imala posebnog zastupnika u Saboru, a godinu nakon toga sudjelovala je na Svjetskoj izložbi u Parizu gdje su osvojene dvije zlatne, osam srebrnih i šest brončanih medalja,

−       komorsko lobiranje za razvojem strukovnog obrazovanja urodilo je 1882. godine otvaranjem Obrtne i više trgovačke škole u Zagrebu,

−       na inicijativu tadašnjeg predsjednika Komore, poznatog arhitekta Vjekoslava Heinzela, 1914. izgrađena je zgrada na Rooseveltovom trgu u kojoj i danas sjedište HGK,

−       uz veliki poticaj i potporu Komore 1919. osnovana je Zagrebačka burza za robu i vrednote,

−       1948. ukidaju se hrvatska Trgovinska, Industrijska i Obrtnička komora,

−       1952. osnovana je Trgovinska komora NR Hrvatske (i 27 lokalnih komora),

−       1974. donesen zakon o udruživanju u privredne komore prema kojem se regionalne komore obvezno udružuju u Privrednu komoru Hrvatske,

−       1993. ustrojeno 20 županijskih Komora,

−       1994. održane osnivačke sjednice strukovnih udruženja,

−       HGK je od 1995. godine članica Međunarodne trgovinske komore u Parizu (ICC),

−       1997. pokrenut je nacionalna kampanja „Kupujmo hrvatsko“ kao i projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda znakovima „Izvorno hrvatsko“ i „Hrvatska kvaliteta“,

−       2000. HGK postaje 34. članica Udruženja europskih komora (Eurochambres), a iste godine je osnovano međunarodno predstavništvo HGK u Bruxellesu.

Danas, HGK predstavlja krovnu instituciju domaćeg poduzetništva, promiče, zastupa i štiti interese članica komore u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. HGK je samostalna stručno-poslovna organizacija, koja promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim tijelima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Na domaćem tržištu lobira za zakonsku regulativu u skladu s interesima svojih članica kroz 63 udruženja i 33 zajednice HGK. Kroz regionalno razgranatu infrastrukturu moguće je dobiti pravno savjetovanje, čitav niz informacija, baza podataka i poduzetničkih edukacija, a također omogućeno je sufinanciranje nastupa na sajmovima. Nadalje, osigurana je podrška kod odabira izvora financiranja te savjetovanje pri apliciranju za EU sredstva. Komorski kontakti pružaju potporu kod lokalnih razvojnih agencija, razvojnih banaka, drugih državnih institucija, preporuka komercijalnoj banci ili pri javnoj nabavi poslova, u zemlji ili inozemstvu.

Ipak, uz sve ranije navedeno, u hrvatskoj javnosti često se intenzivno raspravljalo o smislu postojanja HGK, visini članarine, a i bila je predmetom brojnih afera o kojima u ovom članku nećemo ići u detalje. Upravo zato, dio poduzetnika i parlamentarne oporbe tražio je protekle godine i ukidanje obveznog članstva u Komori. Slijedom svega navedenog, u sklopu reforme u utorak, 4. siječnja 2022. na snagu je stupio novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je donio brojne novitete za poslovne subjekte u Hrvatskoj, o kojima će kasnije u tekstu biti više riječi.

Ustrojstvo HGK

Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori (NN 144/21, dalje u tekstu: Zakon) uređuje se status, ustrojstvo, djelatnost, tijela, poslovi i zadaci, članstvo i način financiranja HGK. Komora ima svojstvo pravne osobe. Sjedište Komore je u Zagrebu te ima svoj znak i pečat, a izgled i način korištenja znaka i pečata uređuju se Statutom.

Komori se povjeravaju poslovi koje obavlja kao javne ovlasti propisane posebnim zakonom. Akti koje Komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti su javne isprave. Članstvo u Komori je obvezno za sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Obveze koje za ranije navedene osobe proizlaze iz njihova članstva u Komori moraju biti razmjerne njihovoj gospodarskoj snazi. Gospodarska snaga članova Komore određuje se njihovim razvrstavanjem u skupine prema podacima o iznosu ukupne aktive, iznosu prihoda i prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine, koji su sadržani u godišnjem financijskom izvješću člana za prethodnu poslovnu godinu. U Komoru se dobrovoljno mogu učlaniti ustanove i druge pravne osobe koje obavljaju društvenu djelatnost, profesionalna i strukovna udruženja, znanstvene i obrazovne institucije, udruge te pravne i fizičke osobe koje svojim radom mogu pridonijeti obavljanju djelatnosti iz članka 16. Zakona.

Statutom Komore uređuju se:

−       naziv i sjedište,

−       poslovi i zadaci,

−       stjecanje članstva,

−       prava, obveze i odgovornosti članova,

−       načini ostvarivanja interesa članova,

−       način određivanja iznosa i način plaćanja članarine,

−       vođenje Registra članova,

−       oblici organiziranja i rada,

−       postupak izbora članova tijela i način odlučivanja u tijelima,

−       postupak donošenja statuta i drugih općih akata,

−       sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s komorama u zemlji i inozemstvu, državnim tijelima i drugim organizacijama,

−       javnost rada i odnosi s javnošću,

−       izvor sredstava za rad,

−       način organiziranja i poslovi stručne službe te druga pitanja određena  Zakonom.

Statut Komore donosi se uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za gospodarstvo. Statut Komore objavljuje se u “Narodnim novinama”. Rad Komore je javan, a javnost rada Komore ostvaruje se na način određen Statutom i općim aktima Komore. Ustrojstvo i djelatnosti Komore uređuju se Zakonom, Statutom Komore i drugim općim aktima koje Komora donosi na temelju Zakona i Statuta.

Komora je teritorijalno podijeljena na županijske komore. Županijske komore sastavni su dio Komore, s položajem i ovlaštenjima utvrđenim Zakonom i Statutom Komore. Poslove na temelju javnih ovlasti koje su zakonom povjerene Komori obavljaju županijske komore na svom području. Županijske komore zastupaju, promiču i usklađuju neposredne interese članova na svom području i promiču gospodarske interese svoga područja te:

1. pružaju usluge, obavljaju poslove i izrađuju proizvode,
2. pružaju savjetodavnu i stručnu podršku i pomoć članovima,
3. pružaju informacije i stručnu pomoć u vezi s pokretanjem, proširenjem ili preoblikovanjem poslovanja članova,
4. organiziraju edukacije, usavršavanja i savjetovanja članova u suradnji s obrazovnim institucijama,
5. sudjeluju u statističkim anketama te izrađuju ankete i statističke analize gospodarstva,
6. pripremaju i dostavljaju informacije, analize, stručna mišljenja i prijedloge tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o gospodarskim pitanjima i problemima članova,
7. uspostavljaju suradnju s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu promocije gospodarstva te organiziraju edukacije i savjetovanja o mogućnostima uspostave institucionalne suradnje,
8. sudjeluju u oblikovanju i promicanju gospodarskih mjera u suradnji s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
9. sudjeluju u radnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pitanjima od gospodarskog značaja za njihovo područje,
10. uspostavljaju suradnju s institucijama, ustanovama, udrugama i organizacijama radi podizanja razine konkurentnosti gospodarstva na području lokalne i područne (regionalne) samouprave,
11. promoviraju i prate implementaciju ekonomskih mjera Europske unije.

Također, Komora može osnivati svoja predstavništva i urede u inozemstvu uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske te može u suradnji sa stranim osobama osnivati mješovite komore sa sjedištem u zemlji ili inozemstvu. Isto tako, pri Komori djeluju Centar za mirenje, Stalno arbitražno sudište i Sud časti.

Centar za mirenje (u daljnjem tekstu: Centar) pruža usluge vezane za postupak mirenja u kojem jedan ili više izmiritelja pomažu strankama – domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama – da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima slobodno raspolažu. Nadležnost, organizacija i postupak pred Centrom uređuju se sukladno zakonu kojim je uređeno mirenje i pravilniku koji donosi Skupština.

Nadalje, pri Komori djeluje i Stalno arbitražno sudište. Fizičke ili pravne domaće ili strane osobe (fizičke osobe s prebivalištem ili trajnim boravištem u inozemstvu odnosno pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu) mogu ugovoriti nadležnost Stalnog arbitražnog sudišta za posredovanje radi mirenja ili za odlučivanje u sporovima o pravima kojima mogu slobodno raspolagati, ako zakonom nije određeno da za odlučivanje o određenoj vrsti tih sporova postoji isključiva nadležnost redovnog suda.

Pravorijek Stalnog arbitražnog sudišta je konačan i među strankama ima snagu pravomoćne sudske presude. Statutom ili drugim općim aktom Komore koji se objavljuje u “Narodnim novinama” uređuju se nadležnost, sastav i organizacija Stalnog arbitražnog sudišta te pravila o postupku pred Sudištem u sporovima bez međunarodnog elementa i u sporovima s međunarodnim elementom.

Pri Komori djeluje i Sud časti koji odlučuje o povredama dobrih poslovnih običaja u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa robe i usluga u prometu robe na području Republike Hrvatske, o neizvršavanju obveza članova Komore i povredama Statuta i općih akata Komore. Statutom Komore uređuje se način izbora, sastav, organizacija i nadležnost Suda časti, postupak pred Sudom časti i mjere koje može izreći. Komora ima svoju stručnu službu, a opće akte o radu stručne službe donosi Upravni odbor.

Djelatnosti HGK

Djelatnost Komore čine sljedeći poslovi i zadaci:

−       sudjelovanje u oblikovanju i poticanju povoljnoga gospodarskog okruženja i predlaganje mjera za unapređivanje gospodarske politike,

−       procjena učinaka postojećih te predlaganje novih mjera za jačanje konkurentnosti i razvoj hrvatskoga gospodarstva,

−       razmatranje i davanje stručnih mišljenja u postupku donošenja propisa i drugih akata iz područja gospodarstva,

−       sudjelovanje u radu radnih skupina za pripremu propisa od interesa za gospodarstvo,

−       sudjelovanje u poticanju sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radne snage u gospodarstvu, inovacije znanja radne snage u gospodarstvu, cjeloživotnog učenja i mobilnosti,

−       suradnja s ministarstvom nadležnim za vanjske poslove u razvoju i promociji gospodarske diplomacije,

−       utvrđivanje uzanci i potvrđivanje postojanja i sadržaja poslovnih običaja,

−       zastupanje zajedničkih interesa strukovnih udruženja,

−       zastupanje interesa članica u Europskoj uniji, međunarodnim organizacijama i udrugama ili pred njima,

−       suradnja s ministarstvima nadležnim za znanost i gospodarstvo u poticanju istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija,

−       razvijanje sustava poslovnog informiranja i razvoja informacijskog sustava,

−       usklađivanje gospodarskih i društvenih interesa iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja,

−       jačanje konkurentnosti poduzetništva kroz suradnju na projektima Europske unije,

−       suradnja s komorama u inozemstvu radi razmjenjivanja poslovnih informacija i povezivanja komorskih sustava,

−       vođenje registra članova Hrvatske gospodarske komore,

−       promocija gospodarstva posredstvom elektroničkih medija, glasila Hrvatske gospodarske komore i drugih promotivnih aktivnosti,

−       obavljanje poslova na temelju javnih ovlasti povjerenih posebnim zakonom.

Osim spomenutih djelatnosti Komora svojim članovima pruža mogućnost korištenja posebnih usluga i proizvoda kao npr. daje podršku u internacionalizaciji te uključivanju u globalne lance vrijednosti i lance nabave, daje podršku u promicanju vanjskotrgovinskih i gospodarskih odnosa na unutarnjem tržištu i s trećim zemljama, organizira nastup hrvatskih gospodarstvenika na sajmovima u zemlji i inozemstvu, organizira gospodarske delegacije, provodi edukaciju i stručno usavršavanje, subvencionira projekte istraživanja, inovacija, savjetovanja i suradnje, izdaje stručne i promotivne publikacije i kataloge i dr.

Financiranje HGK

Sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju se iz:

1. članarine,
2. prihoda od naknada za usluge i proizvode,
3. prihoda od obavljanja javnih ovlasti,
4. prihoda od tržišnih aktivnosti,
5. izvanrednih prihoda i drugih izvora.

Prema novom Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori koji je stupio na snagu 04. siječnja 2022. godine, sva trgovačka društva ostaju članicama HGK-a, međutim većina članova Komore nema obvezu plaćanja članarine. Naime, prema čl. 32. navedenog Zakona članovi HGK-a iz I. skupine nemaju obvezu plaćanja članarine, ali mogu plaćati članarinu ako žele koristiti sve posebne usluge i proizvode HGK-a bez plaćanja. To znači da članice iz I. skupine neće biti zaduživane za članarinu kao što je to bilo u prijašnjim razdobljima. Napominjemo da ne postoji obveza predaje zahtjeva za oslobođenjem i slično. Članice iz I. skupine koje dobrovoljno žele plaćati članarinu o tome trebaju obavijestiti HGK.

Članstvo u Komori je obvezno za sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Obveze koje za pravne osobe proizlaze iz njihova članstva u Komori moraju biti razmjerne njihovoj gospodarskoj snazi. Iz novog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori ističemo sljedeće:

−       pravne osobe postaju članovi Komore upisom u sudski registar (kao i do sada),

−       visinu članarine za propisane skupine određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom,

−       članovi Komore se, ovisno o gospodarskoj snazi, razvrstavaju u tri skupine, i to kako slijedi:

Razvrstavanje u skupine prema podacima o iznosu ukupne aktive, iznosu prihoda i prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine vrši se temeljem navedenih podataka u godišnjem financijskom izvješću za prethodnu poslovnu godinu. Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore odlukom. Članarina se uplaćuje na račun Komore.

Stupanjem na snagu novog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, sve tvrtke i dalje ostaju članice HGK, tvrtke iz I. kategorije više nisu obvezne plaćati članarinu, ali se mogu odlučiti za dobrovoljno plaćanje, koje im donosi brojne koristi. Dobrovoljna mjesečna članarina iznosi 150,00 kuna za one tvrtke iz I. kategorije koje ostvaruju prihod do 7.500.000,00 kuna, odnosno 300,00 kuna za tvrtke koje ostvaruju prihod viši od 7.500.000,00 kuna. Za tvrtke iz II. i III. kategorije članarine ostaju obavezne, a iznos mjesečne članarine za njih je ostao nepromijenjen.

U Komoru se mogu dobrovoljno učlaniti ustanove i druge pravne osobe koje obavljaju društvenu djelatnost, profesionalna i strukovna udruženja, znanstvene i obrazovne institucije, udruge te pravne i fizičke osobe koje svojim radom mogu doprinijeti obavljanju djelatnosti Komore. Dobrovoljne članice ostvaruju pravo na korištenje usluga Komore, ovisno o skupini u koju se razvrstavaju sukladno važećem Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori i Odluci o financiranju Hrvatske gospodarske komore, a na temelju navedenih osnova određuje se i visina članarine.

Za sve tvrtke iz I. kategorije koje se odluče na plaćanje dobrovoljne članarine i time na značajnije sudjelovanje u tijelima i poslovima Komore, HGK je definirala posebne pakete usluga. Tijekom siječnja 2022. HGK će navedene članice kontaktirati te ih upoznati sa svim detaljima vezanima uz dobrovoljno plaćanje članarine, kao i ostalim prednostima i pogodnostima koje su noviteti u poslovanju Komore. Sve ove promjene za cilj imaju osnažiti ulogu HGK kao organizacije koja je na usluzi poslovnom sektoru i koja aktivno pomaže tvrtkama u razvoju i unaprjeđenju svih aspekata njihova poslovanja.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

1. Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori (NN 144/21)
2. https://www.hgk.hr/hrvatska-gospodarska-komora/onama
3. https://faktograf.hr/2021/02/17/cemu-zapravo-sluzi-hgk-hrvatska-gospodarska-komora/
4. https://hgk.hr/novi-zakon-o-hrvatskoj-gospodarskoj-komori