Što su kreditne rejting agencije?

Kreditne rejting agencije neovisni su procjenitelji čiji se savjeti prihvaćaju u svrhu izvršavanja transakcija na financijskom tržištu. Kreditni rejting i ocjenu kreditne sposobnosti dodjeljuju i banke, ali iz komercijalnih razloga u praksi se sve više koriste rejtinzi specijaliziranih agencija. Agencije za kreditni rejting razvijale su se tijekom vremena pa su tako od agencija koje su procjenjivale rizičnost izdanja željezničkih kompanija proširile svoje poslovanje i započele s ocjenjivanjem instrumenta cijelog financijskog tržišta.

Od nastanka agencija za kreditni rejting pa do danas njihovo se poslovanje uvelike proširilo te se sada bave procjenom rizičnosti raznih instrumenata na financijskom tržištu, kao što su obveznice lokalnih jedinica, preferencijalne dionice, razni komercijalni papiri, certifikati o depozitu, procjena rizičnosti derivata itd.

Zahvaljujući razvoju financijskih tržišta i instrumenata koji se na njemu razmjenjuju, rasla je i važnost kreditnih rejting agencija. Danas renomirane rejting agencije, osim usluge procjene rejtinga, daju i savjetničke usluge, upravljaju značajnijim svjetskim indeksima i bave se i drugim visoko profitabilnim aktivnostima te su značajni sudionici u razvijenim financijskim sustavima s ogromnom tržišnom moći.

Kreditne rejting agencije su privatna poduzeća koja ocjenjuju obveznice i ostale vrijednosne papire koje izdaju tvrtke, države, fondovi, lokalne zajednice i ostali sudionici tržišta, s ciljem determiniranja njihove kreditne sposobnosti. Uslijed procesa globalizacije, liberalizacije tržišta i stvaranja transnacionalnog financijskog sistema, kreditne rejting agencije su se iskristalizirale u jedne od najznačajnijih i najmoćnijih aktera kapitalističkog sustava čije odluke i prosudbe utječu na sve pripadnike globalnog tržišta, kako na privatne kompanije i firme tako i na države i lokalne zajednice.

Agencije analiziraju informacije o entitetu prema vlastitim standardima i informacijama te određuju rejting, tj. ocjenu koja simbolizira stupanj rizika koji investitori preuzimaju prilikom akvizicije određenih vrijednosnih papira. Osnovna potreba za djelovanjem kreditnih rejting agencija je razrješavanje problema asimetrične raspodjele informacija između izdavača obveznica i investitora.

Tri su najveće i najpoznatije agencije za dodjelu kreditnog rejtinga: Fitch Ratings, Moody’s i Standard & Poor’s. Sve tri agencije dodjeljuju kreditni rejting Republici Hrvatskoj.

Agencije kreditni rejting definiraju kao neovisno mišljenje o kreditnom riziku, odnosno procjenu mogućnosti i volje dužnika da u cijelosti i pravodobno podmiri sve dospjele obveze.

Pri dodjeli kreditnog rejtinga državama agencije, između ostalog, uzimaju u obzir:

−       prihode i gospodarsku strukturu,

−       očekivani gospodarski rast,

−       monetarnu i fiskalnu fleksibilnost,

−       vanjsku likvidnost,

−       političke rizike,

−       zaduženost javnog i privatnog sektora,

−       zaduženost državnih tvrtki.

Agencije za kreditni rejting svoja mišljenja o kreditnom riziku određenog dužnika ili financijskog instrumenta određuju kreditnim rejtinzima koji su označeni simbolima, tj. slovima, brojevima ili njihovom kombinacijom.

Dugoročni rejtinzi navedenih agencija podijeljeni su u dva osnovna razreda: investicijski i špekulativni.

Agencije Fitch Ratings i Standard &Poor's dugoročni rejting ocjenjuju ocjenama raspona od AAA do D. Sve kategorije osim AAA, CC, C i D kvantificirane su i predznakom plus ili minus, pri čemu se plus dodjeljuje najvišem rejtingu u kategoriji, a minus najnižem.

Dugoročni rejtinzi agencije Moody’s kreću se u rasponu od Aaa do C. Sve kategorije osim Aaa, Ca i C imaju dodane brojeve od jedan do tri. Broj jedan dodjeljuje se najvišem rejtingu u kategoriji, a broj tri najnižem.

Dugoročnom rejtingu agencije pridružuju se i izgledi za dugoročno zaduživanje, koji mogu biti pozitivni, stabilni ili negativni. Izgledi za dugoročno zaduživanje upućuju na mogući smjer promjene kreditnog rejtinga države.

Agencije za kreditni rejting registrirane su ili certificirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (Uredba o agencijama za kreditni rejting).

U skladu s člankom 18. stavkom 3. Uredbe o agencijama za kreditni rejting, popis objavljuje Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) te ga ažurira u roku od pet radnih dana od donošenja odluke o registraciji ili certifikaciji. Europska komisija ponovno objavljuje popis u Službenom listu Europske unije u roku od 30 dana od svakog ažuriranja. Stoga su u tom razdoblju moguće razlike između popisa koji objavljuje ESMA i popisa dostupnog u Službenom listu EU.

Zašto su važne kreditne rejting agencije?

Iako, u teoriji, nitko ne mora biti ocijenjen od strane rejting agencija, njihova pravila su postala gotovo obavezna. Na konkretnoj razini, nužnost rejtinga se očituje kroz propise središnjih banaka prema kojima rejting određene visine predstavlja uvjet za dobivanje nekog oblika financijske pomoći. Tako, primjerice, Europska središnja banka (ESB) ne dopušta refinanciranje putem kolateralnih obveznica ako njihov rejting nije određene visine, tj. barem jedno A. Drugačije rečeno, institucija (ESB), koja se diči visokom razinom političke neovisnosti, dopušta da joj uvjete poslovanja određuje skupina privatnih agencija, pridajući tako iznimnu važnost kreditnom rejtingu.

Ipak, za ovu analizu važnija je simbolička razina rejting industrije iz koje proizlazi stvarni izvor autoriteta. U posljednja tri desetljeća stvorio se potpuno novi okvir u kojem “riječ rizik odjekuje glasno”, u kojem agencije određuju standarde dobrog i lošeg vladanja i kriterije za valjanu ekonomsku politiku.

Kreditne agencije predstavljaju promatrače čija naklonost znači pozitivan smjer upravljanja, smjer koji tržište smatra neophodnim. Zbog toga ne čudi da u velikom broju slučajeva države ne potražuju rejting jer se imaju namjeru zadužiti, već da bi pokazale internacionalnom tržištu svoju tendenciju k adekvatnom, transparentnom i protržišnom načinu upravljanja (ovo posebice vrijedi za države u razvoju); drugim riječima, vlade inzistiraju na dobivanju (pozitivnog) kreditnog rejtinga kako bi tržište percipiralo njihovu ekonomsku politiku kao prihvatljivu i prikladnu, odnosno pozitivnu.

Primjer koji možda i najbolje pokazuje u kojoj mjeri se smatra nužnim dobiti pozitivnu ocjenu jest potez britanske Vlade iz 2009. kada je određen set drastičnih mjera štednje kojima je najvažniji cilj bio upravo pokušaj izbjegavanja downgradea, tj. sniženja rejtinga.

Osnovna je svrha poslovanja rejting agencija uklanjanje asimetričnih informacija između izdavatelja financijskog instrumenta i potencijalnog investitora, čime se postiže izbjegavanje problema postojanja asimetričnih informacija između dviju strana uključenih u transakciju jer se financijska procjena temelji na primjeni standardiziranih pokazatelja kvalitete.

Posljednjih godina rejting se koristi i kao regulatorni instrument za nadzor i regulaciju subjekata i institucija koje posluju na financijskom tržištu. Pri procjeni rizičnosti izdavatelja financijskog instrumenta, agencije za kreditni rejting koriste se metodologijom koja analizira javno dostupne podatke vezane uz izdavatelje, ali i podatke koji nisu javno dostupni. Posebice u jeku financijske krize postoji veliki znanstveni i stručni interes za poslovanjem agencija za kreditni rejting, a brojni ih stručnjaci i znanstvenici smatraju jednim od glavnih krivaca u lancu odgovornosti za aktualna stanja financijskog sustava.

Kreditne rejting agencije procjenjuju kreditnu sposobnost raznih subjekata u gospodarskom sustavu. Agencije za kreditni rejting u praksi najčešće procjenjuju i daju mišljenje o kreditnoj sposobnosti zajmoprimca, odnosno izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira. U tom smislu rejting predstavlja mjeru kreditnog rizika i mogućnosti stečaja zajmoprimca. Njihov instrumentarij vrednovanja razlikuje se, primjerice, od načina i sustava evaluiranja i vrednovanja bankovnih analitičara, glavnih ekonomista, konzultanata, tržišnih analitičara i drugih osoba koje su zainteresirane za ocjenu poslovanja nekog subjekta.

Primjerice, u svrhu ocjene uspješnosti poslovnih banaka najčešće se uzimaju u obzir računovodstvene kategorije, a u novije vrijeme i rizik i alocirani kapital te pokazatelji koji iz tih varijabli proizlaze. Kreditne rejting agencije pri procjeni boniteta banke imaju holistički pristup i koriste sve vrste prudencijalnih pokazatelja (kapital, kvalitetu imovine, likvidnost), koji su integralni dio ukupnog mjerenja poslovanja banke ili neke druge financijske institucije.

U ocjeni efikasnosti kreditne rejting agencije stavljanju naglasak i na jednak ponder pokazateljima efikasnosti i strukturi prihoda i troškova. Štoviše, pristup je evaluiranja kreditnih rejting agencija dinamički jer u model vrednovanja uključuju i promjene u strukturi prihoda i troškova, a isto tako pokušavaju uključiti i tržišne pokazatelje u analizu.

Ulogu agencija za kreditni rejting na financijskom tržištu moguće je promatrati kroz njihove osnovne funkcije. Rejting agencije smanjuju informacijsku asimetriju na tržištu kapitala između investitora i izdavatelja vrijednosnih papira koji traže izvore eksternog financiranja. Detaljna procjena boniteta izdavatelja od strane svakog investitora bila bi troškovno neprihvatljiva, a agencije za kreditni rejting omogućuju investitorima ulazak na tržište kapitala uz smanjenu cijenu kapitala. Na taj način, rejting pomaže u rješavanju problema između principala (investitora) i agenta (financijska institucija - mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće, razni investicijski fondovi itd.).

Investitori određuju maksimalni iznos rizika koji su spremni preuzeti na način da agent (financijska institucija) ima propisan minimalni zahtijevani rejting izdavatelja koji može prihvatiti u svojim investicijskim aktivnostima. Rejting ocjene koriste se i kao instrument regulacije i supervizije na financijskom tržištu. Kreditne rejting agencije imaju visok stupanj efikasnosti koji je moguće dokazati kada se u vezu dovede rejting sa stečajevima poduzeća. Svi subjekti na financijskom tržištu imaju pristup rejtingu bez troškova i visoka kvaliteta rejtinga, koji dodjeljuju agencije, osigurana je zahvaljujući reputacijskom mehanizmu koji je odrednica uspjeha agencija za kreditni rejting.

Koje su najpoznatije rejting agencije?

Na financijskom tržištu dominiraju tri velike rejting agencije: Standard&Poor, Moody´s i Fitch koje zauzimaju preko 90% ukupnog tržišta kreditnog rejtinga prema ukupnim ostvarenim prihodima industrije.

Od nastanka kreditnih rejting agencija tri “velike” dominiraju tržištem, dok su ostale, ako su se i pokazale uspješnima, najčešće bile preuzete od strane tržišnih lidera. Razvojem industrije kreditnog rejtinga širio se opseg obuhvata predmeta procjene agencija, a najvažnija su inovacija strukturni financijski proizvodi koji su posljednjih godina postali osnovica njihovih značajnih ostvarenih prihoda.

I danas tri velike kreditne rejting agencije djeluju globalno u svim sektorima gospodarstva. Navedene agencije najviše posluju na tržištu SAD-a zbog najrazvijenijeg dosegnutog stupnja razvoja financijskog tržišta, a u Europi preko subsidiarija. Prisutnost je univerzalnih agencija za kreditni rejting u ostatku svijeta mala. U mnogim drugim ekonomijama svijeta u velikoj mjeri koriste se bankarski krediti za pribavljanje sredstava, dok je korištenje tržišta kapitala, pa tako i usluga rejting agencija, manje zastupljeno. Kreditne rejting agencije razlikuju se s obzirom na obuhvat predmeta rejtinga područje na kojem posluju.

O HEP grupi

Hrvatska elektroprivreda (HEP grupa)  je nacionalna energetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električnom energijom, a u posljednjih nekoliko desetljeća i distribucijom i opskrbom kupaca toplinskom energijom i prirodnim plinom.

Hrvatska elektroprivreda organizirana je u obliku koncerna kao grupacija povezanih društava (tvrtke kćeri). Vladajuće društvo (matica) HEP grupe je HEP d.d., koje obavlja funkciju korporativnog upravljanja HEP grupom i jamči uvjete za sigurnu i pouzdanu opskrbu kupaca električnom energijom.

Unutar HEP grupe jasno su odvojena (upravljački, računovodstveno i pravno) društva koja obavljaju regulirane djelatnosti (prijenos i distribucija) od nereguliranih djelatnosti (proizvodnja i opskrba). Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS d.o.o.) razdvojen je u odnosu na HEP grupu prema ITO modelu („neovisni operator prijenosa“).

HEP d.d. (HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.) vladajuće je društvo HEP grupe u isključivom državnom vlasništvu, osnivač je i jedini (stopostotni) vlasnik osnovanih društava. Objedinjuje vođenje ovisnih društava HEP grupe i vlasnik je imovine, koju ugovorno prenosi na upravljanje ovisnim društvima ili tvrtkama-kćerkama.

Društva u stopostotnom vlasništvu HEP-a d.d.:

HEP-Proizvodnja d.o.o. obavlja djelatnosti proizvodnje električne energije i proizvodnje toplinske energije za centralne toplinske sustave gradova Zagreba, Osijeka i Siska. Osnivač je društva CS Buško Blato d.o.o. i jedini član društva HEP-VHS Zaprešić d.o.o.

HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. odgovoran je za kvalitetu isporučene električne energije svim krajnjim kupcima i jamac je sigurne opskrbe električnom energijom. U nadležnosti HEP ODS-a su vođenje, održavanje, izgradnja i razvoj distribucijske mreže te osiguravanje dugoročne sposobnosti mreže da zadovolji buduće zahtjeve za pristupom mreži. Osnivač je ustanove HEP Nastavno-obrazovni centar, koja, uz stručno osposobljavanje i usavršavanje za rad pod naponom, provodi programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih te organizira stručna savjetovanja, seminare i tečajeve.

HEP ELEKTRA d.o.o.  jedini je energetski subjekt ovlašten za pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom u Republici Hrvatskoj, što znači da joj je obveza pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom kao univerzalne usluge za kupce kategorije kućanstvo te pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom koja se obavlja kao zajamčena opskrba za kupce kategorije poduzetništvo.

HEP-Opskrba d.o.o. obavlja djelatnost opskrbe električnom energijom unutar tržišne usluge. Osim za opskrbu električnom energijom, registrirana je i za obavljanje opskrbe toplinskom energijom te plinom. Na tržištu u Republici Sloveniji djeluje preko tvrtke-kćeri HEP Energija d.o.o. Ljubljana.

HEP-Toplinarstvo d.o.o. bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom, a djeluje na području gradova Zagreba, Zaprešića, Samobora, Velike Gorice, Osijeka i Siska. Registrirano je za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije.

HEP-Plin d.o.o.,  sa sjedištem u Osijeku, obavlja djelatnosti distribucije i opskrbe kupaca prirodnim plinom.

HEP ESCO d.o.o. pruža usluge u energetici te razvija, izvodi i financira tržišno utemeljene projekte energetske učinkovitosti.

HEP-Trgovina d.o.o. obavlja djelatnosti kupnje i prodaje električne energije i plina, optimiranja rada elektrana te trgovinskog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu na kojem djeluje preko tvrtki-kćeri:  HEP Energija d.o.o. Mostar (BiH), HEP Energija d.o.o. Beograd (Srbija) i HEP Energjia sh.p.k. Priština (Kosovo).

HEP-Upravljanje imovinom d.o.o. društvo je zaduženo za upravljanje neposlovnom imovinom HEP grupe i obavljanje turističke djelatnosti.

Plomin Holding d.o.o. razvija lokalne infrastrukturne i poduzetničke projekte uz TE Plomin. Osnivač je društava SUNČANA ELEKTRANA POREČ d.o.o. i Ornatus d.o.o.

HEP-Telekomunikacije d.o.o., pružaju telekomunikacijsku potporu poslovanju HEP grupe.

ENERGETSKI PARK KORLAT d.o.o. projektno je društvo zaduženo za realizaciju projekta VE Korlat.

Sunčana elektrana Vis d.o.o. društvo je registrirano za proizvodnju električne energije.

Ocjena postojećeg kreditnog rejtinga HEP-a

Hrvatska elektroprivreda (HEP) ima ocjene kreditnog rejtinga od agencija Standard&Poor's i Moody's.

Hrvatska elektroprivreda d.d. je prva hrvatska kompanija koja je zatražila ocjenu kreditnog rejtinga već 1997. godine od agencija Standard&Poor’s i Moody’s. Od tad agencija Standard&Poor’s provodi godišnji standardni postupak revizije kreditnog rejtinga HEP-a, dok je odnos sa rejting agencijom Moody’s obnovljen 2011. godine.

Tijekom listopada 2021. godine Rejtinška agencija Standard&Poor’s (S&P) podigla je ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske elektroprivrede s BB+ na BBB-. Ocjena rejtinga je izjednačena s ocjenom kreditnog rejtinga Republike Hrvatske te je prvi put nakon 2009. vraćena na investicijsku razinu.

U izvješću agencije navodi se da rast rejtinga odražava uspješnost HEP-a u pogledu čvrstih kreditnih pokazatelja u okolnostima promjenjivih hidroloških uvjeta i cijena energenata. Prema analitičarima agencije S&P, to je rezultat postupne evolucije HEP-a prema tržišno orijentiranoj tvrtki s fleksibilnijom strukturom troškova. Agencija također navodi da HEP pokazuje da je u odnosu na stanje zabilježeno u prethodnoj ocjeni sposoban učinkovitije i sve robusnije upravljati izloženošću cijenama energenata i nižom implicitnom volatilnošću. Ostvareni vrlo dobri rezultati dokaz su zalaganja tvrtke za zadržavanje financijske snage, zaključuje se u izvješću.

Tijekom studenog 2020. godine agencija Moody's povećala je ocjenu dugoročnog kreditnog rejtinga Hrvatske elektroprivrede d.d. na Ba1 sa Ba2, uz stabilne izglede kretanja ocjene rejtinga, te samostalnu ocjenu rejtinga HEP-a na razinu ba1. U izvješću agencije navodi se da povećanje odražava očekivanja da će HEP zadržati snažan financijski profil, nastavno na ostvarene solidne rezultate u posljednjih nekoliko godina te da će zadržati snažne kreditne pokazatelje u sljedećim godinama.

Na kraju, vrijedi spomenuti i da je HEP, zahvaljujući vrlo dobrim poslovnim rezultatima u 2020. godini, početkom rujna 2021. u državni proračun uplatio dio dobiti u iznosu od 840,6 milijuna kuna, te da je nastavio uspješno poslovati i u ovoj godini, jer je u prvih šest mjeseci ostvario konsolidiranu neto dobit od 1,25 milijardi kuna, što je 291 milijun kuna više u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

1. https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/medunarodni-odnosi/kreditni-rejting
2. Dr. sc. Anita Pavković, Davor Vedriš, mag.oec.,: Redefiniranje uloge agencija za kreditni rejting u suvremenom financijskom sustavu, Ekonomska misao i praksa (2011.) Br. 1. (225-250)
3. Jakov Begić, Regulatorna moć kreditnih rejting agencija u kontekstu globalnog financijskog sistema,  Diskrepancija Vol. 12, No. 18, (2013.)
4. https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/hrvatska-elektroprivreda-ponovno-ima-investicijski-kreditni-rejting-15107743
5. https://www.hep.hr/investitori/financijski-podaci/kreditni-rejting/200