Što je treći mirovinski stup?

Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj temelji se na tri stupa: obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (prvi stup), obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (drugi stup) te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (treći stup). Prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja su obvezni, a treći stup temelji se na dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 19/2014, 29/2018, 115/2018) i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima (NN 22/2014, 29/2018, 115/2018) normativno je uređen treći stup mirovinskog osiguranja.

Treći stup mirovinskog osiguranja predstavlja dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji fizičkih osoba, što znači da je riječ o osobnoj imovini jer se uplaćena sredstva evidentiraju na osobnom računu svakog člana mirovinskog fonda, dok kapitalizirana štednja znači da se prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski fond ostvaruje i određeni prinos od tog ulaganja. Dakle, sredstva koja uplate fizičke osobe u treći mirovinsku stup, mirovinski fond ulaže na tržištu s ciljem ostvarenja dobitka i povećanja vrijednosti imovine fonda.

Treći stup mirovinskog osiguranja, zasnovan na dobrovoljnosti, obuhvaća one osiguranike koji, pored obveznog izdvajanja doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom i drugom stupu, žele sebi i svojim obiteljima osigurati posebna sredstva za još bolju socijalnu sigurnost u slučaju invalidnosti, starosti ili smrti. Prema tome, svaka osoba sa prebivalištem u Republici Hrvatskoj može dodatno štedjeti za svoju budućnost i nadolazeću stariju životnu dob i dobrovoljno se osigurati članstvom u dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup mirovinskog osiguranja) kojim upravlja dobrovoljno mirovinsko društvo. Osim što je dobrovoljan, treći stup je i fleksibilniji od prva dva stupa mirovinskog osiguranja jer osiguranici sami biraju dinamiku i iznos uplate u fond koji su odabrali, pa se tako sredstva mogu uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jednom godišnje ili na bilo koji drugi način.

Zašto se treći mirovinski fond smatra ulaganjem i može li doći do rizika prilikom ulaganja?

Kako bi se jednog dana ostvarila potencijalno veća mirovina, poželjno je ulagati u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Ulagati u treći stup mirovinskog osiguranja može svatko. Nisu propisana ograničenja vezana za životnu dob, zdravstvena ograničenja niti uvjet zaposlenosti, već je to stvar isključivo osobnog izbora. Članstvo u fondu počinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom te upisom u registar članova fonda i prvom uplatom u fond. Ista osoba može istodobno biti član jednog ili više fondova. Prilikom učlanjenja, član stječe određenu količinu udjela u fondu te se sa svakom uplatom visina udjela u fondu povećava. Tim fondovima upravljaju društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Dakle, prikupljanje sredstava u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova, dok isplatu mirovina obavljaju mirovinska osiguravajuća društva, a iznimno i mirovinska društva, koja mogu obavljati privremenu isplatu mirovina iz dobrovoljnih mirovinskih fondova.

U trećem mirovinskom stupu postoje dvije vrste mirovinskih fondova – otvoreni i zatvoreni. Otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mogu učlaniti sve fizičke osobe. Prema tome, otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi su namijenjeni štednji svih građana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko god želi, nema ograničenja vezanih uz dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, već postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Sva uplaćena sredstva vlasništvo su člana, bez obzira na to tko je uplatitelj.

Zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe. Dakle, zatvoreni fondovi predviđeni su za zaposlenike određenog poslodavca (tzv. pokrovitelja) koji je odlučio osnovati fond za svoje zaposlenike, za sindikat koji želi osnovati fond za svoje članove, za članove udruge samostalnih djelatnosti ili za samozaposlene osobe.

Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda sredstva su koja je dobrovoljno mirovinsko društvo zaradilo, ulažući imovinu članova fonda u različite financijske instrumente (dionice, obveznice i sl.) na tržištima kapitala. Rizik ulaganja u mirovinski fond predstavlja mogućnost da prinos od ulaganja bude nezadovoljavajući ili negativan. Naime, fond u kojeg član ulaže sastoji se od imovine koja je podijeljena na jednake udjele, a svaki član fonda je vlasnik određene količine udjela. Kako cijena financijskog instrumenta u koje je fond uložio poraste, tako raste i vrijednost udjela u fondu. Isto tako, ako cijena financijskog instrumenta u koje je fond uložio padne, tako pada i cijena udjela. Također, imovina mirovinskog fonda pod utjecajem je i drugih oblika rizika od kojih su značajni kreditni rizici i rizici likvidnosti.

Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) od 8. siječnja 2021. godine, najveći dio imovine mirovinskih fondova uložen je u hrvatske državne obveznice (68,2% u obveznim mirovinskim fondovima, 58,9% u dobrovoljnim mirovinskim fondovima), potom u dionice (18,5% u obveznim mirovinskim fondovima, 24% u dobrovoljnim mirovinskim fondovima) te u investicijske fondove (8,3% u obveznim mirovinskim fondovima, 10% u dobrovoljnim mirovinskim fondovima).

Kada član fonda stječe pravo na mirovinu?

Sukladno članku 123. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života. Dakle, sredstvima s računa u trećem stupu moguće se početi koristiti  i prije stjecanja zakonskih uvjeta za mirovinu, a najranije s 55 godina života člana fonda. Iznimno, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, pod uvjetima iz ugovora o članstvu. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) će pravilnikom pobliže propisati uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu te uvjete i mogućnosti za isplatu mirovine.

Sredstva na osobnom računu člana fonda su njegova osobna imovina. Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv člana fonda, depozitara, mirovinskog društva ili pokrovitelja. Ta sredstva također ne mogu biti dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, depozitara, mirovinskog društva i/ili pokrovitelja. Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu se opteretiti, odnosno dati u zalog, niti prenijeti u korist ikoga drugog. Svaka takva radnja ništetna je. Sredstva na osobnom računu člana fonda predmet su nasljeđivanja u skladu sa zakonom koji uređuje prava nasljeđivanja. U slučaju da je član fonda ugovorio s fondom privremenu isplatu mirovine iz imovine fonda, nasljednici svejedno imaju pravo na jednokratnu isplatu, pod uvjetima utvrđenim ugovorom sklopljenim između člana fonda i mirovinskog društva.

Kako se vrši isplata mirovine članu fonda?

Ostvarivanjem prava na mirovinu član fonda odabire način isplate mirovine. Isplata mirovine može biti:

1. privremena

2. doživotna i/ili

3. jednokratna.

Isplatu mirovine provodi:

1. mirovinsko osiguravajuće društvo,

2. društvo za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje za rad HANFA-e ili

3. mirovinsko društvo, kada to izabere član.

Kada član fonda ostvari pravo na mirovinu, ne plaća nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine. U slučaju da se član fonda po ostvarivanju prava na mirovinu odlučio da mu mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, iznos na računu člana fonda prenijet će se u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana fonda, koje će mu isplaćivati mirovinu doživotno ili privremeno. 

U slučaju da se član fonda po ostvarivanju prava na mirovinu odlučio da mu mirovinu isplaćuje društvo za životno osiguranje, iznos na računu člana fonda prenijet će se u društvo za životno osiguranje po izboru člana fonda koje će mu isplaćivati mirovinsku rentu. Iznos uplaćen društvu za životno osiguranje isključivo je namijenjen sklapanju ugovora o mirovinskoj renti, nije imovina društva za životno osiguranje i ne ulazi u stečajnu i/ili likvidacijsku masu društva za životno osiguranje.

Neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu člana fonda, po ostvarivanju prava na mirovinu, član fonda može odlučiti da isplatu mirovine u visini do najviše 100.000,00 kn ostvaruje putem mirovinskog društva, kao privremenu isplatu mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

1. mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom određenog fonda,

2. trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina,

3. isplate su periodične,

4. sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

O uvjetima isplate mirovine putem fonda sklapa se zaseban ugovor između člana fonda i mirovinskog društva. Isto tako, neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu članu fonda koji ispunjava uvjet navršenih 55 godina života, mirovinsko društvo će izvršiti isplatu zatraženog iznosa u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda. Isplatu mirovinsko društvo vrši na temelju pisanog zahtjeva člana, i to jednokratno u punom iznosu.

Kolike su porezne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu?

Uplate u dobrovoljni mirovinski fond može vršiti osiguranik u svoje ime. Međutim, sredstva na račun dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu uplaćivati i treće osobe u ime člana fonda, kao što su roditelji, staratelji, udruge, sindikati, ali i poslodavci. Poslodavac može uplaćivati u otvoreni dobrovoljni mirovinski fond svojim zaposlenicima ili uz dogovor s mirovinskim društvom osnovati zatvoreni fond sa posebnim uvjetima za svoje zaposlenike. Prednost uplate od strane poslodavaca u dobrovoljnu mirovinsku štednju predstavlja korištenje porezne olakšice.

Sukladno članku 9. stavku 1. točki 18. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020) premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kn godišnje smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak. Premije se mogu platiti i odjednom za više mjeseci, odnosno mogu se uplatiti i jednom godišnje do iznosa od 6.000,00 kn. S obzirom na ovakav porezni tretman, plaćanje premija za treći mirovinski stup do propisanih iznosa, jedan je od najpovoljnijih načina dodatnog stimuliranja radnika.

Bitno je naglasiti da se premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja što ih poslodavci uplaćuju za svoje radnike iznad 6.000,00 kn godišnje smatraju plaćom u naravi, te se prilikom svake uplate premije oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada. Obrtnici i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti također mogu bez poreza i doprinosa plaćati premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja zaposlenicima ili sebi budući da se prema Zakonu o porezu na dohodak, poslovnim izdacima smatraju se i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, na koje se ne plaća porez na dohodak.

Ističemo kako u skladu s čl. 9. st. 1. toč. 18. Zakona o porezu na dohodak, dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom ne smatraju se uplate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti:

−       premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćuju se uz pristanak radnika,

−       premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćuju se tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje,

−       svote premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćuju se do visine 500,00 kn mjesečno, odnosno ukupno do 6.000,00 kn godišnje.

Kada bi pak poslodavac za svog radnika uplaćivao u ime dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja veću svotu od 500,00 kn mjesečno ili 6.000,00 kn godišnje, razlika između neoporezive svote i svote koja bi se uplaćivala predstavljala bi neto plaću radnika.

Premije osiguranja koje poslodavac za svoje radnike uz prethodno navedene uvjete uplaćuje svojim zaposlenicima, za radnika nisu oporezivi primitak odnosno ne smatraju se plaćom radnika, a za poslodavca predstavljaju porezno priznati rashod i smanjuju osnovicu poreza na dobitak. Neoporezive uplate u III. mirovinski stup ne iskazuju se u obrascu JOPPD, te Poreznoj upravi o ovoj uplati nije potrebno dostavljati niti jedan drugi obrazac.

Uplata premija  za dobrovoljno mirovinsko osiguranje u visini neoporezivih iznosa (do 500,00 kn mjesečno odnosno do 6.000,00 kn godišnje) također je i porezno priznati rashod. Naime, člankom 5. stavkom 5. Zakona o porezu na dobit (NN 177/2004, 90/2005, 57/2006, 80/2010, 22/2012, 146/2008, 148/2013, 143/2014, 50/2016, 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020) propisano je da se rashodima smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak.

Državna poticajna sredstva

Državna poticajna sredstva predstavljaju iznos kojim država stimulira dobrovoljnu mirovinsku štednju u trećem mirovinskom stupu. Na taj način država potiče ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju isplaćujući članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova poticajna sredstva iz državnog proračuna. Državna poticajna sredstva iznose 15 % od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5.000,00 kn po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine. To znači da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava koje član fonda može ostvariti u jednoj godini (uz pretpostavljeni ulog od 5.000,0 kn) iznosi 750,00 kn.

Osoba može istodobno biti član jednog ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova, no državna poticajna sredstava odobravaju joj se za članstvo, odnosno uplate izvršene samo u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu financija skupno za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu. Ministarstvo financija dužno je, nakon što se međusobno usklade podneseni zahtjevi, u roku od 60 dana od dana podnošenja korigiranog zahtjeva, isplatiti mirovinskom društvu državna poticajna sredstva. Mirovinsko društvo dužno je primljeni iznos državnih poticajnih sredstava evidentirati u poslovnim knjigama i upisati ga na osobne račune članova fonda u roku od osam radnih dana od primitka iznosa.

Prednosti i nedostatci ulaganja u dobrovoljnu mirovinsku štednju

Budući da je mirovinski sustav važna grana socijalnog osiguranja koja osigurava primanja prilikom odlasku u mirovinu, dodatnim ulaganjem u treći stup mirovinskog osiguranja možemo povećati svoja primanja i na taj način, odvajanjem dijela sredstava tijekom života, osigurati si sigurnije i kvalitetnije starije životno doba. Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu puno je fleksibilnije od članstva u obveznom mirovinskom fondu, a ovisi o vlastitom izboru svakog pojedinca. Dobrovoljna mirovinska štednja omogućava aktivno sudjelovanje u određivanju visine vlastite mirovine te predstavlja jedan od najpovoljnijih oblika štednje za mirovinu.

S aspekta poslodavca, premije koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg zaposlenika, uz njegov pristanak, u dobrovoljni mirovinski fond do visine od 500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn godišnje, primici su zaposlenika na koje se ne plaća porez na dohodak. Navedene uplate ne smatraju se plaćom i na njih se ne plaćaju doprinosi i porez. Visina i dinamika uplata je samostalna poslovna odluka poslodavca, a daju poslodavcu mogućnost dodatne stimulacije svojih zaposlenika.

Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima potiče se i od strane države, isplaćujući članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova poticajna sredstva iz državnog proračuna. U korist ovakvom načinu štednje ide i činjenica da su sredstva na osobnom računu člana odvojena su od imovine društva i time izuzeta od sudske ovrhe i stečaja te predstavljaju osobnu imovinu člana fonda.

Ako se odlučite za ovakav način štednje, potrebno je imati na umu da se pravo na isplatu mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života. To znači da su sredstva iz osnove ulaganja u treći mirovinski stup dostupna tek s navršenih 55 godina života. Nakon smrti člana fonda ušteđena ili neisplaćena sredstva su nasljedna.

Na osobnom računu svakog člana fonda nalazi se iznos sredstava koji je u njega uplaćen, a uz to i iznos ostvaren kao rezultat ulaganja samog fonda (prinos). Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova posljedica su rasta ili pada vrijednost imovine fonda, a bitno je naglasiti kako nitko ne može jamčiti da će štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima kontinuirano donositi visoke prinose.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Literatura:

1. Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 19/2014, 29/2018, 115/2018)
2. Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima (NN 22/2014, 29/2018, 115/2018)
3. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020)
4. Zakon o porezu na dobit (NN 177/2004, 90/2005, 57/2006, 80/2010, 22/2012, 146/2008, 148/2013, 143/2014, 50/2016, 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020)
5. https://www.rrif.hr/neoporezive_uplate_za_iii_stup_koje_podmiruje_posl-2044-vijest/
6. Dr. sc. Predrag Bejaković, Važnost i oporezivanje dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, Porezni vjesnik 3/2016.
7. https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/financijski-sustav/drzavna-poticajna-sredstva/dobrovoljna-mirovinska-stednja/429
8. https://www.azfond.hr/dobrovoljni-mirovinski-fond/dobrovoljna-mirovinska-stednja/
9. https://www.ekonomska-klinika.hr/2020/11/25/treci-mirovinski-stup/
10. Brošura: Mirovinski sustav, HANFA, dostupna na linku: https://www.hgk.hr/documents/hanfamirovinski57877d5bcf60d.pdf