07.05.2021 10:34
nft

NFT je nedavno popularizirana blockchain tehnologija. Uz objašnjenje načina funkcioniranja i razloga popularnosti, autorica razmatra i mogućnosti njenog pravnog uređenja.

Engleska kratica NFT označava naziv non-fungible token, u prijevodu nezamjenjivi token. NFT je poseban kriptografski generirani token koji koristi blockchain tehnologiju za povezivanje s jedinstvenom imovinom koja se ne može replicirati. Jedinstveni token može biti bilo što (digitalna slika, rečenica, video zapis ili bilo koji podatak), no, za razliku od svega drugog digitalnog, NFT je jedinstvena imovina a sve ostalo su kopije i reprodukcije.

NFT je populariziran 2017. godine dosezanjem rekordnih cijena na tržištu, kada je tvrtka Dapper Labs prodavala grafički nacrtane mačke kao digitalnu imovinu čiji su pojedini jedinstveni primjerci tj. NFT-ovi u obliku grafičkih mačaka prodavani u desetinama tisuća američkih dolara.

Ove godine je glazbena skupina Kings of Leon objavila NFT izdanja svog novog albuma pod nazivom When You See Yourself koji će javnosti biti dostupan na uobičajeni način, a NFT izdanje će imati poseban dodatni sadržaj za cijenu od 50 američkih dolara.

Američka košarkaška liga NBA također kao NFT prodaje najbolje poteze svojih igrača iz utakmica te su tako najbolji trenutci iz igre LeBrona Jamesa prodani za 200.000 američkih dolara. Video se inače može besplatno pogledati na YouTube-u, a očekuje se da će ga kupac tijekom vremena prodati za barem deset puta više.

Posljednja velika NFT transakcija je u fokus stavila digitalnu umjetnost prodajom prvog umjetničkog djela, kolaž umjetnika Beeplera za 69,3 milijuna američkih dolara.

Blockchain tehnologija

Postavlja se pitanje što NFT čini jedinstvenim odnosno nezamjenjivim budući da se radi o digitalnoj imovini koju je moguće jednostavno kopirati i time dobiti više identičnih primjeraka, odnosno na koji način NFT dobiva obilježje jedinstvene kripto imovine. Odgovor na to pitanje je primjena razine sigurnosti blockchain tehnologije koja omogućava nezamjenjivost tj. to da uvijek postoji samo jedna kopija jednog NFT-a u nekom trenutku. Na taj način NFT može biti predmetom vlasništva onoga kome treba pripadati.

U pravnom kontekstu zanimljivo je pitanje regulative prava vlasništva u blockchain tehnologiji koja funkcionira decentralizirano i neovisno, bez organa upravljanja, tvrtke ili bilo koje druge organizacije koja bi mogla utjecati na njegov sadržaj. Kao i Internet, blockchain je baza podataka koja ima karakter mreže. Međutim, u slučaju blockchaina, baze podataka ne pohranjuju poslužitelji, već sudionici mreže. Blockchain je potpuno javni registar u kojem svaki sudionik mreže može vidjeti informacije o svim unosima. Mreža djeluje na osnovi sudionik-sudionik. Sudionici vjeruju jedni drugima, budući da su sve operacije potvrđene kriptografskim algoritmima pa bi za lažiranje ili brisanje podataka trebalo hakirati preko polovice računala koja čine ovu mrežu. Najpoznatije blockchain mreže su kripto valute, a ista razina sigurnosti koju blockchain daje monetarnim tokenima (kripto valutama) primjenjuje se i na NFT-ove.

NFT – razvoj i nove mogućnosti

Izgled NFT-a je kriptirana datoteka koja je jedinstvena i nezamjenjiva. Po plaćanju vrijednosti NFT-a, NFT kupac dobiva unikatan certifikat vlasništva koji je spremljen u blockchain-u. S obzirom na to da se sve što postoji u digitalnom formatu može pretvoriti u NFT, sva ta imovina sada može postati jedinstvenom i nezamjenjivom. Budući da jedinstvenost i daljnja distribucija utječe na rast vrijednosti predmeta prodaje, zanimljiv je pravni i financijski kontekst svih mogućnosti koje kupac NFT-a dobiva u smislu daljnje distribucije i eventualne naplate sadržaja NFT-a. Zbog osnovnih karakteristika jedinstvenosti i nezamjenjivosti, logično je da je umjetnost grana u kojoj se NFT-ovi danas popularno koriste, a stvaratelji su skupina koja ih ima interes promovirati kao novi način prodaje i zarade od digitalne umjetnosti.

Ana Paštrović, mag.iur.

NekretnineNekretnina u vlasništvu fizičke osobe može se prenijeti na trgovačko društvo u kojem ta osoba ima status člana društva. U ovom tekstu obrađujemo porezne učinke takvog prijenosa kada se nekretnina evidentira u kapitalnim rezervama društva, kao i moguće porezne učinke za fizičku osobu koja unosi nekretninu u rezerve kapitala društva.

Turistički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.

Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.