Prisilna likvidacija kreditne institucije

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Prisilna likvidacija kreditne institucije

11.02.2021 15:07

Hrvatski sabor je donio dana 22. prosinca 2020. godine Zakon o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. Predmetni Zakon je stupio na snagu dana 1. siječnja 2021. godine. Ovim Zakonom se usklađuje unutarnje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Stečajni postupak nad kreditnom institucijom se trenutno provodi prema Stečajnom zakonu (NN 71/15., 104/17.). S obzirom na to da je stečajni postupak kreditne institucije puno kompleksniji i složeniji postupak od stečaja trgovačkog društva, javila se potreba za donošenjem posebnog zakona kojim bi se regulirao stečaj odnosno prisilna likvidacija kreditne institucije. Europsko zakonodavstvo također i sadrži direktive kojima se uređuje prisilna likvidacija kreditne institucije te je bilo nužno uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske unije.

Doneseni Zakon ne sadrži definiciju kreditne institucije već pojam kreditne institucije definira na način kako je to propisano člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012. Prema predmetnoj Uredbi kreditna institucija je društvo čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun.

Tijela u postupku prisilne likvidacije su sud, likvidator, nadzorno likvidacijsko tijelo i skupština vjerovnika. U postupku prisilne likvidacije isključivo je stvarno i mjesto nadležan Trgovački sud u Zagrebu. Dakle, ovaj postupak prema zakonskom rješenju ne bi mogao provoditi niti jedan drugi Trgovački sud na području Republike Hrvatske. Prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije isključivo je ovlaštena podnijeti Hrvatska narodna banka ako su ispunjeni uvjeti propisani u članku 13. stavku 2. ovoga Zakona. Iznimno, prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije kreditne institucije koja se nalazi u redovnoj likvidaciji može podnijeti likvidator. Prijedlog za pokretanje postupka podnosi se nadležnom Trgovačkom sudu. Nadležno likvidacijsko tijelo je dužno u roku od dva radna dana od primitka prijedloga za prisilnu likvidaciju kreditne institucije podnijeti sudu prijedlog za imenovanjem jednog ili više likvidatora.

Prema zakonskoj definiciji, likvidator kreditne institucije može biti fizička ili pravna osoba. Sam Zakon u članku 14. propisuje da za likvidatora može biti imenovana isključivo osoba upisana na listi likvidatora. Listu likvidatora utvrđuje nadzorno likvidacijsko tijelo. Prema zakonskoj definiciji funkciju nadzornog likvidacijskog tijela u Republici Hrvatskoj obavlja Hrvatska agencija za osiguranje depozita. Ministar financija je ovlašten pravilnikom propisati uvjete i postupak za uvrštavanje na listu likvidatora. Predmetni pravilnik u trenutku pisanja ovoga članka još uvijek nije donesen. Sam zakon navodi da za likvidatora može biti imenovana fizička ili pravna osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i više od pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama u području bankarskog sektora. S obzirom na to da je samim zakonom propisan minimum stručnih kvalifikacija koje mora imati likvidator, za očekivati je da će se na listu likvidatora moći upisati samo one osobe koje imaju odgovarajuće radno iskustvo u području bankarskog sektora.

Jedna od posebnosti stečaja kreditne institucije je i činjenica se vjerovnici razvrstavaju u šest viših isplatnih redova kao je to propisano člankom 33. Zakona. Jedna od osnovnih dužnosti likvidatora je i izrada plana prisilne likvidacije. Na plan prisilne likvidacije Hrvatska agencija za osiguranje depozita, kao nadzorno tijelo, treba dati suglasnost te taj plan treba biti odobren od strane skupštine vjerovnika. Planom prisilne likvidacije treba se opisati način na koji će se u što je moguće kraćem roku unovčiti imovina kreditne institucije i namiriti vjerovnici. Nadzorno likvidacijsko tijelo u ovom postupku bi imalo funkciju sličnu odboru vjerovnika u stečajnom postupku. Dužnosti i ovlasti nadzornog tijela su taksativno navedene u članku 38. Zakona.

Likvidator je dužan postupak prisilne likvidacije okončati u roku od tri godine od dana otvaranja postupka. Iznimno, sud bi uz prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela mogao produljiti ovaj rok samo pod uvjetom da bi produljenje roka moglo utjecati na veće namirenje vjerovnika.

Ovaj Zakon još nije primijenjen na likvidaciju kreditne institucije niti je donesen pravilnik o imenovanju likvidatora. Iz samog Zakona nije jasno na koji način bi pravna osoba mogla ispunjavati uvijete za likvidatora. S obzirom na to da Zakon još uvijek nije primijenjen u praksi niti su doneseni pravilnici za provedbu ovoga Zakona teško je ocijeniti hoće li će se ciljevi postavljani ovim Zakonom moći izvršiti u rokovima i na način kako je to propisano.

Daniel Deković, dipl. iur.

U središtu

stanovi Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.