21.01.2021 13:14

Upravno vijeće HZZ–a usvojilo je izmjene i dopune potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID–19) za siječanj i veljaču 2021. godine te je produžilo potporu za skraćivanje radnog vremena do 31. prosinca 2021. Također, potpora za očuvanje radnih mjesta u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom čija je djelatnost pogođena Koronavirusom (COVID – 19) nastavlja se provoditi do 30. lipnja 2021.

HZZ potpore za očuvanje radnih mjesta

Na sjednici održanoj 07. siječnja 2021., Upravno vijeće HZZ–a usvojilo je izmjene i dopune potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID–19) za siječanj i veljaču 2021. godine te je produžilo potporu za skraćivanje radnog vremena do 31. prosinca 2021. Također, potpora za očuvanje radnih mjesta u zaštitnim radionicama, integrativnim radionicama i radnim jedinicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom čija je djelatnost pogođena Koronavirusom (COVID – 19) nastavlja se provoditi do 30. lipnja 2021.

Potpora za očuvanje radnih mjesta (COVID – 19) za siječanj i veljaču 2021. godine u djelatnostima pogođenim koronavirusom

Dopunama i izmjenama potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (Covid-19) omogućeno je korištenje potpore poslodavcima koji su osjetili posljedice katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Poslodavcima s navedenih područja kojima su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni imat će pravo na potporu u iznosu od 4.000 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu, bez obzira na djelatnost i pad prometa. Pri tome, objektivni razlozi za dobivanje potpore su: nastale znatne štete uzrokovane potresom na poslovnim ili proizvodnim pogonima i/ili nemogućnost dolaska radnika na posao temeljem čega se ne može uspostaviti normalno poslovanje, odnosno proizvodnja.

Detaljnije o potporama pročitajte u dokumentu.


mazars

Slika 1Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o  uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka

Kao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.

Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.

Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.