04.12.2020 11:22
Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2. prosinca 2020. prihvaćena je primjena hitnog postupka Prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. S obzirom na brzinu širenja bolesti COVID-19 te potrebe njezina učinkovitog suzbijanja, ovim zakonom predlažu se nove sigurnosne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i/ili okupljanja te sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja.

Maske za lice ili medicinske maske

U odnosu na predložene sigurnosne mjere a prema dosadašnjem tijeku epidemije bolesti COVID-19 ukazuje se na pravilno nošenje maski za lice ili medicinskih maski tako da pokrivaju usta i nos, što utječe na smanjenje mogućeg rizika prijenosa virusa. Maske za lice i medicinske maske preporučuju se kao jednostavna prepreka kako bi se spriječilo da respiratorne kapljice putuju u zrak i na druge osobe, kada osoba koja nosi masku kašlje, kihne, razgovara ili povisi glas (tzv. kontrola izvora). Pravilna uporaba maski najvažnija je kada su osobe u zatvorenom prostoru i kada je socijalno distanciranje teško provesti ili održati. Nošenje maski u zajednici kao važnu protuepidemijsku mjeru preporučuje SZO, Europski centar za kontrolu bolesti te Centar za kontrolu bolesti SAD-a i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera

Konačnim prijedlogom u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti dodaje se članak 72.a kojim nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata i inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.

Sankcije za nepridržavanje sigurnosnih mjera

Prilikom javnih događanja i okupljanja i tijekom održavanja privatnih okupljanja gdje se na određenom prostoru može okupiti veći broj osoba koje ostvarujući bliske kontakte, dolazi do povećanja rizika od širenja virusa i u konačnici do ugrožavanja zdravlja pučanstva stoga su propisane novčane kazne za prekršaje nepoštivanja zabrane ili ograničenja održavanja javnih i privatnih događanja i/ili okupljanja.

S tim u vezi predloženim izmjenama uvode se novčane kazne za pravne osobe u iznosu od 10.000,00 do 40.000,00 kuna (članak 76.b Zakona). Nadalje za odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizičku osobu obrtnika te fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost uvode se novčane kazne u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna (članak 76.b stavak 2. Zakona). Novčanom kaznom u iznosu 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, vlasnik, odnosno posjednik privatnog prostora ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno propisanim sigurnosnim mjerama (članak 76.d Zakona) a u članku 76.c propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna za fizičke osobe koje se ne pridržavaju donesenih sigurnosnih mjera.

Sukladno odredbama Prekršajnog zakona za svaku povredu odredaba Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje se člankom 79. mogućnost sanitarnog inspektora Državnog inspektorata da na licu mjesta naplati novčanu kaznu u iznosu od 5.000,00 kuna.

Trajanje sigurnosnih mjera

Predloženi model upravljanja krizom pandemije/epidemije uzrokovane bolešću COVID-19, oslanjajući se na načelo djelotvornosti i načelo razmjernosti, nastoji da te mjere i njihov intenzitet, istodobno budu takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Ana Paštrović, mag. Iur.

IlustracijaOd 2027. najavljuju se značajne promjene u sustavu poreza na dohodak. Predložene izmjene donose porezno rasterećenje većine mirovina, veće porezno opterećenje paušalnih obrta s višim primicima i privatnih iznajmljivača u turistički najrazvijenijim sredinama, ali i porezno uređenje ulaganja kroz hrvatski investicijski račun (HIR). U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.

Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.

U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.