Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

04.12.2020 11:22

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2. prosinca 2020. prihvaćena je primjena hitnog postupka Prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. S obzirom na brzinu širenja bolesti COVID-19 te potrebe njezina učinkovitog suzbijanja, ovim zakonom predlažu se nove sigurnosne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i/ili okupljanja te sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja.

Maske za lice ili medicinske maske

U odnosu na predložene sigurnosne mjere a prema dosadašnjem tijeku epidemije bolesti COVID-19 ukazuje se na pravilno nošenje maski za lice ili medicinskih maski tako da pokrivaju usta i nos, što utječe na smanjenje mogućeg rizika prijenosa virusa. Maske za lice i medicinske maske preporučuju se kao jednostavna prepreka kako bi se spriječilo da respiratorne kapljice putuju u zrak i na druge osobe, kada osoba koja nosi masku kašlje, kihne, razgovara ili povisi glas (tzv. kontrola izvora). Pravilna uporaba maski najvažnija je kada su osobe u zatvorenom prostoru i kada je socijalno distanciranje teško provesti ili održati. Nošenje maski u zajednici kao važnu protuepidemijsku mjeru preporučuje SZO, Europski centar za kontrolu bolesti te Centar za kontrolu bolesti SAD-a i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera

Konačnim prijedlogom u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti dodaje se članak 72.a kojim nadzor nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata i inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.

Sankcije za nepridržavanje sigurnosnih mjera

Prilikom javnih događanja i okupljanja i tijekom održavanja privatnih okupljanja gdje se na određenom prostoru može okupiti veći broj osoba koje ostvarujući bliske kontakte, dolazi do povećanja rizika od širenja virusa i u konačnici do ugrožavanja zdravlja pučanstva stoga su propisane novčane kazne za prekršaje nepoštivanja zabrane ili ograničenja održavanja javnih i privatnih događanja i/ili okupljanja.

S tim u vezi predloženim izmjenama uvode se novčane kazne za pravne osobe u iznosu od 10.000,00 do 40.000,00 kuna (članak 76.b Zakona). Nadalje za odgovornu osobu u pravnoj osobi, za fizičku osobu obrtnika te fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost uvode se novčane kazne u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna (članak 76.b stavak 2. Zakona). Novčanom kaznom u iznosu 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, vlasnik, odnosno posjednik privatnog prostora ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno propisanim sigurnosnim mjerama (članak 76.d Zakona) a u članku 76.c propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna za fizičke osobe koje se ne pridržavaju donesenih sigurnosnih mjera.

Sukladno odredbama Prekršajnog zakona za svaku povredu odredaba Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje se člankom 79. mogućnost sanitarnog inspektora Državnog inspektorata da na licu mjesta naplati novčanu kaznu u iznosu od 5.000,00 kuna.

Trajanje sigurnosnih mjera

Predloženi model upravljanja krizom pandemije/epidemije uzrokovane bolešću COVID-19, oslanjajući se na načelo djelotvornosti i načelo razmjernosti, nastoji da te mjere i njihov intenzitet, istodobno budu takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Ana Paštrović, mag. Iur.

U središtu

stanovi Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.