Skupno financiranje (crowdfunding)

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Skupno financiranje (crowdfunding)

09.10.2020 07:50

U prosincu prošle godine je Europski parlament prihvatio dogovor između Parlamenta i Vijeća, a koji se tiče usluga skupnog financiranja za poduzeća, tj. crowdfundinga. Nova pravila predložene Uredbe trebala bi osigurati da usluge crowdfundinga funkcioniraju među državama članicama i da se potakne dodatni razvoj ove vrste suradnje među državama.

Skupno financiranje (engl. crowdfunding) je oblik alternativnog financiranja za novoosnovana te mala i srednja poduzeća u ranoj fazi razvoja koja se obično oslanjaju na mala ulaganja. Osim alternativnog izvora financiranja, crowdfunding projektu ili poduzeću može dati potvrdu koncepta i ideje, omogućiti pristup velikom broju osoba koje poduzetniku mogu pružiti određene spoznaje i informacije, a može poslužiti i kao marketinški alat. (def. Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća (COM(2018)0113 – C8-0103/2018 – 2018/0048(COD))

Budući da u skupnom financiranju sudjeluju tri strane, a to su autor ili pokretač kampanje, internetska platforma preko koje se nastoji prikupiti potreban kapital te pojedinci koji financiraju određeni projekt, proizvod ili uslugu, odnosno podržavaju autorovu ideju, nužna je kvalitetna zakonska regulativa za primjenu instituta crowdfundinga na nacionalnoj i na razini Europske unije.

Pravni temelj

Nova Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća (COM(2018)0113 – C8-0103/2018 – 2018/0048(COD)) je prošle godine prvi puta došla pred Europski parlament, a u drugom čitanju je bila usvojena. Uredba je na razini EU pravni temelj za reguliranje tržišta crowdfundinga i uklanjanje prekograničnih prepreka u njegovom funkcioniranju, te za dodatno poticanje ovog alternativnog alata financiranja razvoja startupa u njihovoj ranoj fazi nastanka. Uredbom se osigurava jedinstveni skup pravila o pružanju usluga skupnog financiranja koja pružateljima usluga omogućuju prekogranične aktivnosti skupnog financiranja, a time i poboljšanju funkcioniranja jedinstvenog tržišta.

Osnovni ciljevi nove regulative tiču se zaštite investitora, kojima će vlasnici projekata morati dati transparentne podatke i jasne informacije o svojim projektima te o dodatnim troškovima i rizicima koji postoje u poslovanju. Pružatelji usluga crowdfundinga bit će obvezni i među potencijalnim ulagateljima provesti ulaznu provjeru znanja kako bi utvrdili njihovo razumijevanje ulaganja, te ih upozoriti ako smatraju da ovaj način ulaganja nije za njih. Kako bi ulagači imali sve informacije za donošenje kvalitetne odluke o ulaganju, s druge strane će im pružatelji usluga morati dostavljati jedinstveni obrazac s ključnim informacijama, za čije će sastavljanje biti zadužen pokretač crowdfunding kampanje. Pružatelji usluga skupnog financiranja morat će za obavljanje ove aktivnosti u EU dobiti dozvole u državama u kojima su osnovani, a po novome će moći, jednom kada se registriraju, svoje usluge bez ograničenja nuditi u svim državama članicama. Bit će pokrenut i javni registar svih ovlaštenih pružatelja usluga skupnog financiranja i aktivnih platformi za skupno financiranje u EU. Uredbom se potiče i nacionalna zakonodavstva na pripremu nacionalne regulative u smjeru razvoja skupnog financiranja.

Interes pojedinaca ulagača

Pojedinci koji sudjeluju u financiranju nekog projekta, proizvoda ili usluge obično imaju određeni poticaj u novcu za podržavanje nekog projekta, proizvoda ili usluge. U slučaju skupnog ulaganja, pojedinci koji financiraju projekt, proizvod ili uslugu mogu dobiti neku nagradu, kao što je besplatan primjerak proizvoda za koji su donirali novac, određenu uslugu, udio u novoj tvrtki i sl. Na taj se način pojedinci motiviraju da financijski podrže pokretača ili autora kampanje. Nadalje, pojedinci koji financiraju određeni projekt obično sudjeluju u financiranju s malo novca, pa rizik koji snose nije velik. Prema tome, podržavanje nekog projekta, proizvoda ili usluge putem specijalizirane internetske platforme više je od same potpore novcem, to je ujedno i sudjelovanje u kreiranju nečeg novog, a za malo novca.

Zaključak

Harmonizirani regulatorni okvir za skupno financiranje pruža jednostavnu i sveobuhvatnu metodu za proširenje prekograničnog poslovanja na području EU-a. Očekuje se da će zajedničke odredbe imati i pozitivan učinak na gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i inovacije pružanjem dodatnih mogućnosti financiranja, osobito za novoosnovana poduzeća i inovativna mala i srednja poduzeća. Crowdfunding može malim, srednjim i mikro poduzećima osigurat dostupnost dodatnih izvora financiranja kao alternative za tradicionalne mjere financiranja, kao što su bankovni krediti, dopuštena prekoračenja i dugovanja po kreditnim karticama, koje su poduzećima u početnoj fazi financijski iscrpna.

Ana Paštrović, mag.iur.

U središtu

Automobil Posljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.

Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.