1. Općenito o potpori za očuvanje radnih mjesta

Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (COVID -19) narušena gospodarska aktivnost. 

Ciljane skupine poslodavaca su poslodavci iz sljedećih sektora:

- poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo - samo biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima i ribarstvo 

- prijevoz i skladištenje – prvenstveno prijevoz putnika (željeznicom, kopnom, zrakom i vodom)

- djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane i pića

- administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – samo djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) i putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge, te djelatnosti povezane s njima 

- umjetnost, zabava i rekreacija samo kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti,  zabavne i rekreacijske djelatnosti i proizvodnja i prikazivanje filmova i video filmova, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa, te distribucija istih

- ostale uslužne djelatnosti - samo popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo i ostale osobne uslužne djelatnosti 

- organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatori sajmova i vjenčanja, te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana, te ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja.

Prihvatljivi poslodavci su trgovačka društva, obrti, OPG-ovi i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.

S druge strane, ciljane skupine radnika su radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca, odnosno svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira da je li radnik  na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.

No, ciljane skupine radnika ne uključuju: suvlasnike s više od 25% udjela, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste, umirovljenike, strane radnike iz trećih zemalja kojima je prestala važiti dozvola za boravak i rad. Navedeno se ne odnosi na poslodavce kod kojih je zaposleno do 10 radnika te na vlasnike obrta bez obzira na broj zaposlenih.

Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/vlasnika koji pojedinačno  zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, tada se potpora ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.

Visina potpore iznosit će od 4.000,00 kuna za mjesec lipanj po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.

Mjera se neće odnositi na poslovne subjekte čiji su osnivači RH, županije i jedinica lokalne samouprave i na poslovne subjekte koje su ti poslovni subjekti osnovali, poslovne subjekte u kojima RH, županije i jedinica lokalne samouprave imaju vlasničke udjele više od 25% i na njihova trgovačka društva kćeri.

Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je opravdani trošak trošak plaće, neće moći istovremeno koristiti obje mjere. Stoga će poslodavci moći izabrati između mirovanja ugovornih obveza po aktivnim ugovorima mjera aktivne politike zapošljavanja-a HZZ-a koji uključuju trošak plaće i korištenja ove mjere. Istekom razdoblja korištenja ove mjere nastaviti će u preostalom razdoblju koristiti mjeru aktivne politike zapošljavanja koju su prvotno stavili u mirovanje, na način koji će biti reguliran aneksom ugovora. 

Za radnike  zaposlene nakon 19.  ožujka 2020. g., bez obzira na razlog zapošljavanja, neće se moći odobriti potpora. U potporu ulaze radnici koje je poslodavac naveo u trenutku podnošenja zahtjeva. Isto tako, poslodavci koji nisu isplatili plaću/e za travanj 2020.g., neće moći koristiti predmetnu mjeru, kao ni poslodavci kojima je inspekcijskim nadzorom utvrđeno kršenje Odluke Vlade RH o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode. Isto će vrijediti i za iznajmljivače privatnog smještaja te obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak.

Tvrtke u likvidaciji ili stečaju moći će koristiti ovu mjeru ukoliko imaju zaposlenih i podmiruju svoje obveze kao i poslodavci koji imaju aktivne ugovore po mjeri Potpore za samozapošljavanje za sebe i ostale zaposlene. Ukoliko koriste potporu za očuvanje radnih mjesta tada će nastupiti mirovanje ugovornih obveza po aktivnim ugovorima. Istekom razdoblja korištenja ove mjere nastaviti će u preostalom razdoblju koristiti mjeru aktivne politike zapošljavanja, a koju su prvotno stavili u mirovanje, na način da je isto regulirano aneksom ugovora. Svi poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika  HZMO -a do 29.02.2020. godine moći će koristiti mjeru. Poslodavci koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera, bez obzira na oblik registracije poslovnog subjekta, moći će koristiti potporu uz uvjet da su registrirali djelatnosti i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO- a do dana 29.02.2020.g., te da su u trenutku predaje zahtjeva u aktivnom statusu. Osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu (NN, br. 143/13, 127/19, 41/20.), ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi ili ako nisu korisnici mirovine moći će koristiti mjeru. Poslodavcima koji su imali pad broja zaposlenih od 01. do 20. ožujka 2020. godine može se odobriti potpora. No, poslodavac gubi pravo na potporu ukoliko je od 20. ožujka 2020.g. do trenutka isplate potpore imao pad zaposlenosti veći: od 40 % kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika, od 20% mala poduzeća, od 15% srednja poduzeća, i 10% velika poduzeća. U isto neće ulaziti istek ugovora o radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu i otkaz skrivljenim ponašanjem radnika.

2. Način odabira korisnika

Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene u razdoblju od 08. lipnja do 30. lipnja 2020. godine odobravat će se isplata troškova plaće za lipanj 2020. godine. Isplate sredstava biti će do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

3. Kriteriji za poslodavce

Poslodavci će trebati dokazati da su u svibnju 2020. godine imali pad prihoda za najmanje 50% u odnosu na svibanj 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za svibanj 2020.g. i svibanj 2019.g. Poreznoj upravi.

U slučaju da poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci, tada će trebati dokazati pad prometa za najmanje 50% u svibnju 2020. u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za svibanj i veljaču 2020.g. Poreznoj upravi. Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev HZZ dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda najmanje 50% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta, moći će se odobriti potpora.

HZZ će u svrhu dokazivanja opravdanosti potpore za očuvanje radnih mjesta kada iz dostavljene dokumentacije nije vidljiva opravdanost moći zatražiti i drugu dokumentaciju.

Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazivat će pad prihoda na temelju tablice pada prihoda.

Zahtjev se predaje putem on line aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr. Poslodavci koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera zahtjeve predaju isključivo elektroničkom poštom (e-mail).

4. Obveze poslodavca

Poslodavci su dužni odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti HZZ ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza.  Za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, sporazumni otkaz na zahtjev radnika, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac će ostvariti pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza.­ Ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, isti neće ostvariti pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu.

Poslodavac se obvezuje HZZ-u dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa potpore, izuzev za prvu isplatu potpore. Isto se ne odnosi na obrtnike koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće, a koji će trebati dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore.

Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatrat će se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa), oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu, te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena potpora za svaki mjesec isplate plaće.

Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:

-          isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja;

-          ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njegovog poduzeća;

-          dodijeli pravo osobama iz točke 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica;

-          isplati osobama iz točke 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka;

-          stekne vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.

5. Obveze HZZ-a

Hrvatski zavod za zapošljavanje dužan je zaprimiti i obraditi zahtjev korisnika u roku od 10 dana od dana zaprimanja cjelokupne dokumentacije, obavijestiti korisnika o odobrenom zahtjevu i potpisati ugovor o dodjeli sredstava, te ­osigurati redovitu isplatu sredstava. HZZ mora prije isplate sredstava provjeriti statuse radnika za koje se isplaćuje potpora, provjeriti solventnost poslodavca, te pad prihoda od najmanje 50% temeljem PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata.

Poslodavac će imati pravo uputi prigovor na dostavljenu obavijest o ocjeni zahtjeva u roku 8 dana od dana zaprimanja obavijesti, i to na adresu: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Središnji ured, Odjel mjera aktivne politike zapošljavanja, Savska cesta 64, Zagreb. Središnji ured bit će obvezan u roku 10 dana odgovoriti na prigovor.

Iako zakonodavac određenim pravnim i ekonomskim intervencijama nastoji financijski pomoći poslodavcima kako bi lakše prevladali financijske teškoće i sačuvali radna mjesta u uvjetima izvanrednih okolnosti, pitanje je kako će poslodavci nastaviti poslovanje nakon isteka navedenih mjera, te u krajnjoj liniji ostvarivati koliku toliku dobit pritisnuti državnim nametima s jedne strane i manjom prihoda od potrošnje s druge strane (manjkom potrošnje građana uzrokovane padom životnog standarda), a što će neminovno uzrokovati gubitak radnih mjesta i generirati veću nezaposlenost u bližoj budućnosti. Stoga će ove vatrogasne mjere imati kratkoročni efekt, jer bez efikasnijih ekonomskih mjera se neće moći stvoriti uvjeti koji bi osigurali likvidnost poslodavcima na duži vremenski period, i tako sačuvala radna mjesta.

Bernard Iljazović

Ovdje možete pogledati više o aktualnostima vezanima za mjere pomoći gospodarstvu uslijed pandemije za svibanj i lipanj 2020. godine