Zakon o radu
Institut rada od kuće Zakon o radu, NN 93/2014., 127/2017., 98/2019., (dalje u tekstu: ZOR) definira kao rad na izdvojenom mjestu rada. Konkretno članak 17. ZOR-a definira rad na izdvojenom mjestu rada kao obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca. Člankom 17. ZOR-a uređuje se oblik i bitni sastojci ugovora o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika. Iznimno, u slučajevima bitno promijenjenih okolnosti, koje se nisu mogle unaprijed predvidjeti niti spriječiti, a kakva se situacija ostvarila u uvjetima širenja bolesti COVID – 19, poslodavac bi mogao donijeti posebnu pisanu odluku o radu kod kuće radnika, na temelju članka 7. st. 2. ZOR-a.
Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada
Za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca sklapa se ugovor o radu u skladu s odredbom članka 17. ZOR-a kojim se, osim uobičajenih podataka koje sadržava svaki ugovor o radu (članak 15. st. 1.), treba odrediti ugovoreno mjesto rada koje predstavlja obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu. Nadalje, navedeni ugovor o radu mora sadržavati i dodatne podatke, i to o radnom vremenu; strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time; naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova; način osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. Iznimno, navedeni se ugovor ne može sklopiti za obavljanje poslova u skraćenom radnom vremenu te drugih poslova za koje je to utvrđeno ZOR-om ili drugim zakonom.
Jednaki uvjeti rada na izdvojenom mjestu rada
Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada u svim pravima treba biti izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslodavca. S tim u vezi njegova plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama istog poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima (članak 17. st. 3. ZOR-a), a količina poslova i rokovi izvršenja poslova na izdvojenom mjestu rada ne smiju radnika onemogućiti u korištenju prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor (članak 17. st. 7. ZOR-a). Zakon o radu u stavku 6. članka 17. propisuje da se odredbe Zakona o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci primjenjuju i na rad na izdvojenom mjestu, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Nadalje, sukladno člancima 11. i 12. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/2017.), poslodavac je obvezan voditi točnu evidenciju o radnom vremenu radnika, bez obzira na to gdje obavlja svoje ugovorene poslove, odnosno dužan je voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike koji rade od kuće. Pritom, nema zapreke da evidenciju vodi i sam radnik, no kontrola za točno vođenje evidencije je odgovornost poslodavca.
Zaštita na radu
Odredbom članka 17. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014., 118/2014., 94/2018. i 96/2018.) propisano je da je poslodavac svim radnicima a s tim u vezi i radnicima na izdvojenom mjestu rada, obvezan osigurati sigurne uvjete rada. Drugim riječima stan, kuća ili drugi prostor u kojem radnik obavlja poslove, nije objekt namijenjen za rad već stambeni objekt, stoga nije razumno zahtijevati ispunjenje svih sigurnosnih zahtjeva za mjesto rada u smislu propisa zaštite na radu pa će se odredbe propisa zaštite na radu primjenjivati u mjeri u kojoj je to moguće, uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika i njegovih ukućana ne budu ugroženi (članak 90. st. 3.). Iznimno, prema odredbi članka 36. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu na izdvojenom mjestu rada ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.
Prednosti rada od kuće
Mnogi poslodavci sada imaju priliku prepoznati rad na izdvojenom mjestu rada kao mogućnost za drukčiju organizaciju rada u smislu mješovitog načina rada između onih koji rade u uredima i onih koji rade kod kuće te na taj način uštediti i povećati vlastitu produktivnost s obzirom na to da takav rad poslodavcima pruža mogućnost biranja između većeg broja potencijalnih radnika i znatne uštede u troškovima kupnje, iznajmljivanja i održavanja poslovnog prostora, troškovima naknade prijevoza do radnog mjesta i sl. Konačno i poslodavac danas može putem suvremenih tehnologija osigurati prostor za svoje djelatnike gdje oni mogu dijeliti svoja iskustva, dobiti sve potrebne informacije i podršku te tako poticati zdrave i motivirajuće odnose sa i među zaposlenicima.
Ana Paštrović mag. iur.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.