Potreba za novim zakonskim izmjenama u tom segmentu proizlazi radi provedbe ciljeva iz Nacionalnog programa reformi za 2019. godinu, odnosno povećanja iznosa novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta. Takvim mjerama populacijske politike između ostalog, utjecalo bi se na poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanja postojećeg životnog standarda, potaknulo korištenje dopusta oba roditelja, te jače uključivanje očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece.
Naime, prema odredbama prethodno važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine", br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.) propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koja se isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno (3.991,20 kuna).
Sukladno novim zakonskim izmjenama stvorile su se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje., odnosno povećava se maksimalan iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta sa 120% proračunske osnovice na 170% proračunske osnovice mjesečno, a koja će iznositi 5.654,20 kn za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje navedenog iznosa primjenjivat će i se za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja.
Mijenja se razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava na novčanu naknadu koja iznosi 70% proračunske osnovice, na način da se smanjuje trajanje prethodnog osiguranja kako bi bilo povoljnije za korisnike prava, odnosno s 12 mjeseci neprekidno, na 9 mjeseci, odnosno s 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine na 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.
Prema odredbama prethodno važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama korisnica roditeljske poštede od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja, te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnicom, radi korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost. No, uvjet prijenosa prava na oca djeteta je ograničavajući u slučajevima kada se majka korisnica roditeljske poštede zapošljava, a otac djeteta je zaposlen, odnosno ima različit radnopravni status od nje, što za posljedicu ima odbijanje zahtjeva za prijenosom prava. Stoga će se novim izmjenama omogućiti da korisnik prava na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja, te prenijeti to pravo drugom roditelju, sukladno njegovom radnopravnom statusu, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.
Zaposleni roditelj koji u tijeku korištenju prava namjerava mijenjati način korištenja tog prava obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri. Novina je da će na tu pisanu obavijest poslodavac biti dužan izdati pisanu izjavu o zaprimljenoj obavijesti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Potrebno je naglasiti da će svi oni korisnici koji na dan stupanja na snagu novih zakonskih izmjena budu zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće utvrđenoj u visini od 120% proračunske osnovice, naknadu plaće će ostvarivati u visini 170% proračunske osnovice.
No, iako zakonodavac određenim ad hoc zakonskim mjerama nastoji poboljšati demografsku sliku Republike Hrvatske koja je sve lošija, i dalje ne postoji sustavna cjelovita demografska strategija, ili možda i postoji a nije ugledala svjetlo dana, koja bi konačno obuhvaćala mjere čija bi provedba bila neophodna za demografsku revitalizaciju. Svakako, te mjere je potrebno uskladiti i s ekonomskim mjerama, a što bi u konačnici omogućilo uvjete mladim obiteljima za dostojanstveni i kvalitetan život u Republici Hrvatskoj, a ne da svoju sreću moraju potražiti u drugim državama članicama Europske unije.
Bernard Iljazović
Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit ( u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.