Potreba za novim zakonskim izmjenama u tom segmentu proizlazi radi provedbe ciljeva iz Nacionalnog programa reformi za 2019. godinu, odnosno povećanja iznosa novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta. Takvim mjerama populacijske politike između ostalog, utjecalo bi se na poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanja postojećeg životnog standarda, potaknulo korištenje dopusta oba roditelja, te jače uključivanje očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece.
Naime, prema odredbama prethodno važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine", br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.) propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koja se isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno (3.991,20 kuna).
Sukladno novim zakonskim izmjenama stvorile su se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje., odnosno povećava se maksimalan iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta sa 120% proračunske osnovice na 170% proračunske osnovice mjesečno, a koja će iznositi 5.654,20 kn za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje navedenog iznosa primjenjivat će i se za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlenog ili samozaposlenog roditelja.
Mijenja se razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava na novčanu naknadu koja iznosi 70% proračunske osnovice, na način da se smanjuje trajanje prethodnog osiguranja kako bi bilo povoljnije za korisnike prava, odnosno s 12 mjeseci neprekidno, na 9 mjeseci, odnosno s 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine na 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.
Prema odredbama prethodno važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama korisnica roditeljske poštede od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja, te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom statusu s korisnicom, radi korištenja preostalog dijela neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost. No, uvjet prijenosa prava na oca djeteta je ograničavajući u slučajevima kada se majka korisnica roditeljske poštede zapošljava, a otac djeteta je zaposlen, odnosno ima različit radnopravni status od nje, što za posljedicu ima odbijanje zahtjeva za prijenosom prava. Stoga će se novim izmjenama omogućiti da korisnik prava na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja, te prenijeti to pravo drugom roditelju, sukladno njegovom radnopravnom statusu, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost.
Zaposleni roditelj koji u tijeku korištenju prava namjerava mijenjati način korištenja tog prava obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri. Novina je da će na tu pisanu obavijest poslodavac biti dužan izdati pisanu izjavu o zaprimljenoj obavijesti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Potrebno je naglasiti da će svi oni korisnici koji na dan stupanja na snagu novih zakonskih izmjena budu zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće utvrđenoj u visini od 120% proračunske osnovice, naknadu plaće će ostvarivati u visini 170% proračunske osnovice.
No, iako zakonodavac određenim ad hoc zakonskim mjerama nastoji poboljšati demografsku sliku Republike Hrvatske koja je sve lošija, i dalje ne postoji sustavna cjelovita demografska strategija, ili možda i postoji a nije ugledala svjetlo dana, koja bi konačno obuhvaćala mjere čija bi provedba bila neophodna za demografsku revitalizaciju. Svakako, te mjere je potrebno uskladiti i s ekonomskim mjerama, a što bi u konačnici omogućilo uvjete mladim obiteljima za dostojanstveni i kvalitetan život u Republici Hrvatskoj, a ne da svoju sreću moraju potražiti u drugim državama članicama Europske unije.
Bernard Iljazović
Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.
U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.
Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.
Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.
Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.