Sukladno odredbi članka 95.a Ovršnog zakona, prodaju nekretnine u stečajnom postupku provodi Financijska agencija po zahtjevu suda. Sud u zaključku o prodaji nekretnine određuje uvjete i način prodaje, te je Financijska agencija vezana odlukom suda o uvjetima i načinu prodaje. Financijska agencija prodaju nekretnine vrši putem elektroničke javne dražbe. Postupanje Financijske agencije prilikom prodaje nekretnina ili pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku uređeno je Ovršnim zakonom i Pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku. Nakon što Financijska agencija primi zahtjev suda za provođenje javne dražbe i utvrdi da je po takvom zahtjevu moguće postupiti, objavit će na svojim mrežnim stranicama poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. U svom pozivu, između ostalog, Financijska agencija će pozvati zainteresirane ponuditelje na uplatu jamčevine na način i u roku određenim pozivom na sudjelovanje. Sukladno članku 99. Ovršnog zakona u elektroničkoj javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu.
Ukoliko je bilo ponuda za kupnju nekretnine koja se prodaje putem elektroničke javne dražbe, Financijska agencija će o provedenoj javnoj dražbi obavijestiti sud. Sud će po zaprimljenoj izvješću Financijske agencije donijeti rješenje o dosudi kupljene nekretnine najpovoljnijem ponuditelju, pozvati ga na uplatu preostalog iznosa kupovnine te će naložiti Financijskoj agenciji da izvrši povrat jamčevine ostalim ponuditeljima.
U praksi Trgovačkog suda se pojavila situacija u kojoj je sud donio rješenje o dosudi nekretnine najpovoljnijem ponuditelju, pozvao ga na uplatu kupovnine te izvršio povrat jamčevine ostalim ponuditeljima. Kupac nekretnine je nakon donošenja rješenja o dosudi pisanim podneskom obavijestio sud da odustaje od kupovnine. Sud je sukladno čl. 103. Ovršnog zakona oglasio prodaju nevažećom i dosudio nekretninu sljedećem ponuditelju. Sud je također donio odluku da se uplaćena jamčevina ne vrati kupcu već da se uplaćena jamčevina prenese na račun stečajnog dužnika. Ponuditelj je protiv takvog rješenja Trgovačkog suda podnio žalbu u bitnom navodeći da je sud prejudicirao konačan ishod postupka prodaje nekretnine i protuzakonito utvrdio da je ponuditelj izgubio pravo na povrat jamčevine.
Odlučujući o žalbi ponuditelja, Visoki trgovački sud je odbio žalitelja sa žalbenim zahtjevom u cijelosti i potvrdio prvostupanjsku odluku. Sudska odluka donesena je pod posl. br. Pž – 2900/2019. Obrazlažući odluku Visoki trgovački sud je jasno naveo da sukladno čl. 106. Ovršnog zakona, u slučaju da kupac ne položi kupovninu u roku koji je određen sudskim rješenjem, sud će prodaju oglasiti nevažećom. Iz položene jamčevine namirit će se se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. Odluku o tome gdje će se položiti novac koji je uplaćen po jamčevini donosi sud. U konkretnom slučaju sud je odredio da se novac iz uplaćene jamčevine položi na račun stečajnog dužnika.
Dakle, kupac koji nije uplatio kupovninu u roku ili je odustao od kupovnine steći će pravo na povrat jamčevine tek nakon što se predmet prodaje unovči. Hoće li se takvom kupcu vratiti jamčevina u cijelosti ili u dijelu ili mu se uopće neće vratiti ovisiti će o visini troškova koje će sud utvrditi posebnom odlukom nakon što se unovči predmet prodaje.
Daniel Deković, dipl. iur.
Turistički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.
Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.
Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.
Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.
U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.