Prednosti prelaska na izdavanje e-propusnica su nedvojbene: u prvom redu, objedinjavanje podataka, lakša kontrola, analitičke mogućnosti, destimuliranje zlouporaba.
Ipak, smatramo da (barem) u dva pogleda postoji prostor za unaprjeđenje postojećeg sustava.
Prvo, vjerujemo da je razmjerno veliki broj izdanih e-propusnica ponajprije posljedica odabira teritorijalnog kriterija područja jedinice lokalne samouprave, a ne toga što izdavatelji propusnica nisu dovoljno selektivni. Određeni dio lokalnih jedinica na svojem području uopće nema poslovne subjekte koji zapošljavaju radnike, dio ih nema ni ljekarne, ni pojedine vrste trgovina kojima je dopušten rad i sl. Također, članovi obitelji o kojima je potrebno brinuti često su udaljeni tek nekoliko kilometara, ali iza općinske ili gradske granice. Najviše poslodavaca koncentrirano je u većim gradovima, čije je upravno područje, uglavnom, vrlo „stiješnjeno“. U postojećem teritorijalnom ustroju lokalne samouprave, radne i druge (čak i u uvjetima epidemije opravdane) migracije u druge lokalne jedinice sastavni su dio hrvatske zbilje.
Stoga bi bilo korisno okrupniti područja za koja se izdaju propusnice, tako da obuhvaćaju logične aglomeracije unutar postojećih županija. To ne bi nužno povećalo kretanje ljudi u odnosu na postojeće stanje i opravdano veliki broj izdanih propusnica, ali bi svakako rasteretilo resurse angažirane na izdavanju propusnica, policijske kontrole i dr.
Drugo, uvrštavanje rubrike odredišta, što je naročito (ali ne isključivo) važno kod propusnica koje izdaju poslodavci. Iz postojećeg sadržaja e-propusnice vidljivo je prebivalište osobe koja se propušta. Međutim, npr. mjesto rada ne mora nedvojbeno proizlaziti iz naziva poslodavca navedenog u propusnici. Posebna varijanta mogla bi biti predviđena za zaposlenike koji ne putuju samo od kuće do posla i natrag, već im radne zadaće obuhvaćaju poslovna putovanja na treće lokacije.
Postojeća inačica u praksi svima omogućuje nesmetano kretanje državnim teritorijem, što očito nije u skladu sa svrhom aktualnih epidemioloških mjera.
doc. dr. sc. Alen Rajko
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.