Prednosti prelaska na izdavanje e-propusnica su nedvojbene: u prvom redu, objedinjavanje podataka, lakša kontrola, analitičke mogućnosti, destimuliranje zlouporaba.
Ipak, smatramo da (barem) u dva pogleda postoji prostor za unaprjeđenje postojećeg sustava.
Prvo, vjerujemo da je razmjerno veliki broj izdanih e-propusnica ponajprije posljedica odabira teritorijalnog kriterija područja jedinice lokalne samouprave, a ne toga što izdavatelji propusnica nisu dovoljno selektivni. Određeni dio lokalnih jedinica na svojem području uopće nema poslovne subjekte koji zapošljavaju radnike, dio ih nema ni ljekarne, ni pojedine vrste trgovina kojima je dopušten rad i sl. Također, članovi obitelji o kojima je potrebno brinuti često su udaljeni tek nekoliko kilometara, ali iza općinske ili gradske granice. Najviše poslodavaca koncentrirano je u većim gradovima, čije je upravno područje, uglavnom, vrlo „stiješnjeno“. U postojećem teritorijalnom ustroju lokalne samouprave, radne i druge (čak i u uvjetima epidemije opravdane) migracije u druge lokalne jedinice sastavni su dio hrvatske zbilje.
Stoga bi bilo korisno okrupniti područja za koja se izdaju propusnice, tako da obuhvaćaju logične aglomeracije unutar postojećih županija. To ne bi nužno povećalo kretanje ljudi u odnosu na postojeće stanje i opravdano veliki broj izdanih propusnica, ali bi svakako rasteretilo resurse angažirane na izdavanju propusnica, policijske kontrole i dr.
Drugo, uvrštavanje rubrike odredišta, što je naročito (ali ne isključivo) važno kod propusnica koje izdaju poslodavci. Iz postojećeg sadržaja e-propusnice vidljivo je prebivalište osobe koja se propušta. Međutim, npr. mjesto rada ne mora nedvojbeno proizlaziti iz naziva poslodavca navedenog u propusnici. Posebna varijanta mogla bi biti predviđena za zaposlenike koji ne putuju samo od kuće do posla i natrag, već im radne zadaće obuhvaćaju poslovna putovanja na treće lokacije.
Postojeća inačica u praksi svima omogućuje nesmetano kretanje državnim teritorijem, što očito nije u skladu sa svrhom aktualnih epidemioloških mjera.
doc. dr. sc. Alen Rajko
Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.
U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.
Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.
Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.
Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.