Prema procjenama Hrvatske udruge turizma čije su članice vodeće hotelijerske kompanije, sektor turizma očekuje da će poslovni problemi uzrokovani koronavirusom turističku industriju pratiti do proljeća 2021. godine. Sredinom ožujka predložili su Vladi set od četiri mjere za koje vjeruju da bi sektor trebale podržati do proljeća 2021. godine. Njihovi prijedlozi uključuju:

• oslobađanje od poreza, doprinosa i naknada,
• očuvanje radnih mjesta do narednog proljeća formaliziranjem instituta radnika na čekanju,
• osiguranje bespovratnih sredstava putem poslovnih banaka i HABOR-a uz pomoć kojih bi hotelijeri mogli financirati likvidnost te pripremiti iduću sezonu te
• reprogramiranje postojećih kreditnih obveza za sve subjekte kojima je to nužno za poslovni opstanak.

Vlada RH je u srijedu, 1. travnja na konferenciji za novinare predstavila nove mjere za spas gospodarstva koje uključuju i one osobito važne za turizam. Neke od tih mjera su već implementirane dopunama u zakonodavstvu i novim provedbenim propisima koje ukratko predstavljamo.

Zakon o dopuni Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 32/20.)

Dodanim člankom 107.a uvodi plaćanje poreza u posebnim okolnostima koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.  Omogućuje se odgoda dospijeća porezne obveze te se odobrava obročna otplata poreznih obveza koje su dospjele za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Na tako odobrenu odgodu plaćanja i obročnu otplatu ne obračunavaju se kamate i zastara ne teče. Uz navedeno, ovlašćuje ministra financija da pravilnikom propiše provedbu ovoga članka. Zakon o dopuni Općeg poreznog zakona stupio je na snagu 20. ožujka, dok je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 35/20.)  stupio na snagu 24. ožujka 2020. Pravilnik poreznim obveznicima koji učine vjerojatnim da je njima ili njihovim ključnim poslovnim partnerima radi nastupa posebnih okolnosti onemogućeno redovno poslovanje, omogućuje beskamatnu odgodu plaćanja poreznih obveza nastalih za vrijeme i uslijed posebnih okolnosti. Ako po isteku odgode plaćanja porezni obveznik ne bude mogao podmiriti odgođene porezne obveze zbog pretrpjele štete u poslovanju, propisuje se mogućnost obročne otplate tih obveza. Odgođena porezna obveza se u slučaju obročne otplate podmiruje u mjesečnim obrocima bez obračuna kamata.

Zakon o dopuni Zakona o turističkoj pristojbi („Narodne novine“, br. 32/20.)

Zakon omogućuje ministru nadležnom za turizam da pravilnikom u uvjetima posebnih okolnosti, propiše odgodu ili oslobođenje od plaćanja turističke pristojbe za obveznike plaćanja turističke pristojbe. Za vrijeme trajanja odgode ili oslobođenja od plaćanja turističke pristojbe nadležni inspektori neće podnositi optužne prijedloge za pokretanje prekršajnih postupaka, odnosno izdavanje prekršajnih naloga, niti naplaćivati novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja za obveznike navedene u pravilniku. Zakon o dopuni Zakona o turističkoj pristojbi stupio je na snagu 20. ožujka.

Pravilnik o odgodi ili oslobađanju od plaćanja turističke pristojbe za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu („Narodne novine“, br. 36/20.) stupio je na snagu 26. ožujka. Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu oslobađaju se plaćanja pola iznosa godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe u 2020. godini koju bi bili obvezni platiti za glavni krevet i smještajnu jedinicu u kampu i kamp-odmorištu odnosno prema kapacitetu u objektu za robinzonski smještaj koji koriste za pružanje usluga smještaja sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Te se osobe oslobađaju plaćanja turističke pristojbe za pomoćne krevete za cijelu 2020. godinu.

Zakon o dopuni Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, br. 32/20)

Dopuna se odnosi na članak 43. Zakona o tržištu rada koji propisuje uvjete pod kojima stalni sezonac ima pravo na novčanu pomoć i u kojem trajanju. Za vrijeme produženog mirovinskog osiguranja, stalni sezonac ima pravo na novčanu pomoć, a najduže za razdoblje od šest mjeseci produženog osiguranja. Novčana pomoć za prva tri mjeseca iznosi 60% bruto plaće koju je stalni sezonac ostvario u tromjesečnom razdoblju koje prethodilo prestanku radnog odnosa, a za preostalo vrijeme korištenja iznosi 30% bruto plaće. Pravo na novčanu pomoć ima stalni sezonac kojem Zavod odobri i sufinancira troškove produženog mirovinskog osiguranja sukladno uvjetima i načinu korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja koje donosi Upravno vijeće Zavoda.  Dodanim stavkom 9. uvodi se mogućnost produženog mirovinskog osiguranja u trajanju duljem od 6 mjeseci. Visinu novčane pomoći odredit će Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje u iznosu koji ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja (za 2020. godinu iznosi 1.625,00 kuna). Trošak produženog mirovinskog osiguranja koji Zavod može sufinancirati je 664,39 kuna. Zakon o dopuni Zakona o tržištu rada stupio je na snagu 20. ožujka. 2020. godine.

Uredba o dopuni Uredbe o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 31/20)

Dopunom Uredbe odgađa se naplata koncesijske naknade na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske do 30. studenog 2020. godine s ciljem ublažavanja prvog financijskog udara. Mjera se odnosi na trgovačka društva koja obavljaju turističku djelatnost temeljem zahtjeva za dobivanje koncesije na suvlasničkom dijelu Republike Hrvatske za korištenje kampa, sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/10.). Dopuna Uredbe stupila je na snagu 19. ožujka.

U novom paketu, Vlada Republika Hrvatske donijela je ukupno 63 mjere za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Mjere se  odnose  na  ukupno  8  ministarstva  od  kojih  se velik dio mjera odnosi na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta gospodarstvenika.

Željko Čižmek, mag.act.soc.