Sustav civilne zaštite, u većini država čini osnovu sustava zaštite i spašavanja, a obuhvaća niz mjera i aktivnosti kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih njegovih sastavnica, a kako bi se uspješno moglo predvidjeti, spriječiti, upravljati i suzbiti posljedice mogućih stanja katastrofe koja ugrožavaju sigurnost države i svih njenih stanovnika.

Člankom 1. Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15.) određeno je da je Civilna zaštita sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja te da je to djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Člankom 5. istog zakona određeno je kako se sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Operativne snage sustava civilne zaštite su:

a) stožeri civilne zaštite

b) operativne snage vatrogastva

c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa

d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja

e) udruge

f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite

g) koordinatori na lokaciji

h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.

Iako građani nisu formalno dio operativnih snaga sustava civilne zaštite, odredbom čl. 43. Zakona određeno je da je svaki građanin dužan brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite.

Obveznici civilne zaštite su hrvatski državljani, državljani Europskoga gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te osobe bez državljanstva s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj, starosne dobi od 18 do 65 godina života, koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite jedinica lokalne samouprave.

U slučaju bilo kakve katastrofe ili druge ugroze prvo se aktiviraju lokalni kapacitet, a ako lokalne snage civilne zaštite nisu u mogućnosti nositi se s veličinom prijetnje, tada se aktiviraju regionalni odnosno prema potrebi i državni resursi.

U trenutku kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija.

U slučajevima globalnih katastrofa i kriza, a kako bi se čovječanstvo moglo u cjelini zaštiti, potrebno je ustrojiti i razne međunacionalne i supranacionalne sustave i procedure kako bi zajedničkom koordinacijom akcija i resursa države mogle na njih primjereno odgovoriti.

Sinergija ljudi, vodstva i resursa u takvim slučajevima ima multiplikativni učinak i uvelike olakšava položaj svih zemalja koje moguća kriza ili katastrofa pogađa.

Na razini Europske unije, odlukom Vijeća 2001/792/EZ iz 2001. godine, uspostavljen je Mehanizam Zajednice sada Mehanizam Unije koji treba osigurati zaštitu stanovništva, okoliša i imovine od svih vrsta katastrofa uključujući ekološke katastrofe, zagađenje mora i hitne zdravstvene situacije, a do kojih dolazi unutar ili izvan Unije.

U okviru Mehanizma Unije moguće je zatražiti civilnu zaštitu i drugu vrstu pomoći u hitnim situacijama u slučaju bilo koje od navedenih katastrofa kao nadopunu kapaciteta za odgovor u pogođenoj zemlji.

Kako bi Hrvatska lakše i brže odgovorila na sadašnju zdravstvenu krizu uzrokovanu širenjem virusa SARS-CoV-2, Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 18. ožujka 2020. donio Zakon o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite koji je stupio na snagu 19. ožujka 2020., a kojim se omogućava Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluka i uputa koje provode stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na ovaj način ujednačit će se postupanje svih stožera prilikom donošenja i provedbe odluka kojima se reguliraju svakodnevne aktivnosti građana i pravnih osoba u situaciji proglašene epidemije.

Dana 19. ožujka obilježava se svetkovina sv. Josipa kojega je Hrvatski sabor 1687. proglasio kao „posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske“. U jeku pandemije koronavirusa potrebno je naglasiti važnost i naših zemaljskih zaštitnika, ljudi iz zdravstvenog sustava, sustava civilne zaštite, vojnika, policajaca, volontera i drugih, a koji neumorno vode borbu protiv nevidljivog ali ipak opasnog i nepredvidljivog neprijatelja. Dužnost je svakog čovjeka da svojim odgovornim ponašanjem doprinese što skorijem prevladavanju zdravstvene krize koja nas je zatekla te na taj način pomogne sebi i društvu u cjelini.

Neven Brkić, dipl. iur.