13.02.2020 13:09

Mnoga IT društva imaju nastale troškove za projekte/interne startup-ove od kojih će koristi imati tek u budućim periodima. Plaće developera i projektnog teama koji razvijaju softver su često najznačajnija komponenta troškova razvoja. Je li pravilno taj trošak prikazivati u periodu njihova rada, ako ćemo koristi od toga imati u budućnosti? Razvoj ponekad traje i nekoliko godina. 

Sukladno Zakonu o računovodstvu (čl. 19, st. 14), trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće neotpisanih troškova razvoja u aktivi.

Te se pričuve mogu i oslobađati, ovisno o tome kolika je vrijednost neotpisanih troškova razvoja iskazanih u bilanci. Drugim riječima, iznos rezervi u kapitalu mora biti jednak iznosu nematerijalne imovine koja se odnosi na troškove razvoja. Iz navedenog proizlazi da dobit koja je nastala zbog kapitaliziranih troškova razvoja nije moguće isplatiti sve dok se ne otpiše vrijednost imovine na koju se rezerve u kapitalu odnose.
Zašto takav tretman? Pretpostavljamo prvenstveno radi sprječavanja zlouporabe kapitalizacije troškova, odnosno sprječavanja prikazivanja nematerijalne imovine radi povećanja dobiti u računu dobiti i gubitka koju bi se potom isplatilo vlasniku.

Zašto bi profitabilnost u IT industriji mogla biti veća i kako troškovi razvoja mogu značajno utjecati na profitabilnost? Je li ispravno trošak razvoja promatrati kao ulaganje i prikazivati ga kao imovinu, ili ga jednostavno staviti u račun dobiti i gubitka? Koji je utjecaj na EBITDA, jedan od ključnih pokazatelja za kojeg će vas investitori i financijske institucije prvog pitati? Područje je zanimljivo i kompleksno, a posebno važno u IT industriji, preuzeto s mazars.hr

Više o ovoj aktualnoj temi pročitajte u dokumentu!

mazars

PlažaTuristička djelatnost predstavlja sve veći značaj u svjetskom gospodarstvu, a u mnogim zemljama upravo turizam čini značajan udio BDP-a te ujedno zapošljava veliki udio radne snage. Hotelijerstvo predstavlja privrednu i uslužnu djelatnost u turizmu, kojoj je osnovni zadatak pružanje usluga smještaja, pripremanje i prodaje hrane, pića te napitaka. Autor u članku donosi pregled specifičnosti hotelske industrije u RH s naglaskom na analizu i poslovanje hotelskih poduzeća.

Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.

U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.

Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.

Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.