13.02.2020 13:09

Mnoga IT društva imaju nastale troškove za projekte/interne startup-ove od kojih će koristi imati tek u budućim periodima. Plaće developera i projektnog teama koji razvijaju softver su često najznačajnija komponenta troškova razvoja. Je li pravilno taj trošak prikazivati u periodu njihova rada, ako ćemo koristi od toga imati u budućnosti? Razvoj ponekad traje i nekoliko godina. 

Sukladno Zakonu o računovodstvu (čl. 19, st. 14), trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva, sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće neotpisanih troškova razvoja u aktivi.

Te se pričuve mogu i oslobađati, ovisno o tome kolika je vrijednost neotpisanih troškova razvoja iskazanih u bilanci. Drugim riječima, iznos rezervi u kapitalu mora biti jednak iznosu nematerijalne imovine koja se odnosi na troškove razvoja. Iz navedenog proizlazi da dobit koja je nastala zbog kapitaliziranih troškova razvoja nije moguće isplatiti sve dok se ne otpiše vrijednost imovine na koju se rezerve u kapitalu odnose.
Zašto takav tretman? Pretpostavljamo prvenstveno radi sprječavanja zlouporabe kapitalizacije troškova, odnosno sprječavanja prikazivanja nematerijalne imovine radi povećanja dobiti u računu dobiti i gubitka koju bi se potom isplatilo vlasniku.

Zašto bi profitabilnost u IT industriji mogla biti veća i kako troškovi razvoja mogu značajno utjecati na profitabilnost? Je li ispravno trošak razvoja promatrati kao ulaganje i prikazivati ga kao imovinu, ili ga jednostavno staviti u račun dobiti i gubitka? Koji je utjecaj na EBITDA, jedan od ključnih pokazatelja za kojeg će vas investitori i financijske institucije prvog pitati? Područje je zanimljivo i kompleksno, a posebno važno u IT industriji, preuzeto s mazars.hr

Više o ovoj aktualnoj temi pročitajte u dokumentu!

mazars

NapojnicaTuristički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.

Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.