Prestanak društva po skraćenom postupku

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Prestanak društva po skraćenom postupku

07.02.2020 14:09

Zakonom o trgovačkim društvima uređeni su načini prestanka društava. Prema tom zakonu društva prestaju odlukom članova, a iznimno mogu prestati i odlukom suda koja je donesena po službenoj dužnosti. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima uvedena je novina u pogledu prestanka društva sa ograničenom odgovornošću. S obzirom na to da su kod nas najbrojnija društva s ograničenom odgovornošću ukratko ćemo predstaviti novine u pogledu prestanka društva.

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koje su objavljene u Narodnim novinama br. 40/2019 propisana je mogućnost prestanka društva sa ograničenom odgovornošću po skraćenom postupku. Prestanak društva se po skraćenom postupku provodi bez likvidacije. Da bi se takav postupak mogao provesti potrebno je da svi članovi društva donesu odluku o takvom prestanku društva. Odluka o prestanku društva po skraćenom postupku mora se donijeti u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju je potvrdio javni bilježnik. Zakonom je propisan obvezan sadržaj takve odluke i ona mora sadržavati tvrtku, sjedište, adresu, identifikacije brojeve društva, imena i prezimena članova društva uz navođenje njihovog prebivališta i osobnog identifikacijskog broja i plan raspodjele imovine društva.

Članovi društva koji su odlučili donijeti odluku o prestanku društva po skraćenom postupku dužni su dati izjavu da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima ili bivšim radnicima po osnovi radnog odnosa, da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te da se svaki član društva obvezuje vjerovnicima solidarno s ostalim članovima društva namiriti obveze društva utvrdi li se naknadno da takve obveze postoje. Ovakva izjava se također mora dati u obliku javnobilježničkog akata ili privatne isprave koju je potvrdio javni bilježnik.

Prijava za prestanak društva podnosi se registarskom sudu prema mjestu sjedišta društva. Uz prijavu članovi društva su dužni priložiti i gore navedene izjave. Iz čl. 472.b st. 2. proizlazi da bi članovi društva trebali priložiti i potvrdu porezne uprave da društvo nema nikakvih obveza sa osnova javnih davanja kako je to propisano poreznim propisima. Zakonodavac je ovlastio registarski sud da može provjeriti istinitost navoda o nepostojanju obveza društva kao i da može u slučaju sumnje zatražiti od članova društva polaganje osiguranja iz kojeg će se namiriti vjerovnici društva ukoliko se pokaže da društvo ima nepodmirenih obveza.

Ukoliko sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za upis prestanka društva u sudski registar, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva i upisati ga u sudski registar. Predmetno rješenje se javno objavljuje na internetskim stranicama sudskog registra. Protiv ovakvog rješenja svaka osoba koja ima pravni interese može izjaviti prigovor u roku od 30 dana od dana objave rješenja o prestanku društva. Prigovor se podnosi registarskom sudu koji je donio rješenje o prestanku društva. Registarski sud ujedno i odlučuje o osnovanosti izjavljenog prigovora. Ukoliko sud utvrdi da je prigovor osnovan, ukinut će rješenje o prestanku društva i o tome obavijestiti društvo koje će morati tada nastaviti postupak likvidacije.

Protekom roka od 30 dana od dana upisa rješenja o prestanku društva koje nije pobijano, registarski sud će donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra. Protiv rješenja o brisanju društva dopušten je prigovor u roku od 15 dana od dana objave rješenja na internetskoj stranici sudskog registra. Brisanjem društva iz sudskog registra, imovina društva prelazi na njegove članove sukladno planu raspodjele imovine. Ukoliko cjelokupna imovina nije raspoređena planom raspodjele, imovina će se raspodijeliti na članove prema visini njihovih udjela u temeljnom kapitalu društva.

Brisanjem društva po skraćenom postupku ne prestaje i odgovornost članova društva za obveze društva. Vjerovnici društva mogu, u roku od dvije godine od dana objave rješenja o brisanju društva iz sudskog registra, naplatiti tražbine koje su imali prema društvu od članova društva osobno. Pri tome članovi društva odgovaraju solidarno, osobno cjelokupnom svojom imovinom za obveze društva.

Daniel Deković, dipl. iur.

U središtu

Automobil Posljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.

Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.