02.10.2019 15:22
Ministarstvo financija je javnosti predstavilo predloženi set novih zakonskih promjena u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Najveće promjene se očekuju u sustavu poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i poreza na dobit. Nakon javne rasprave (putem e-savjetovanja) koja traje do 16. listopada 2019., očekuje se daljnje usklađivanje prijedloga porezne reforme te nastavak rasprave u parlamentarnoj proceduri. Većina predloženih izmjena bi mogla stupiti na snagu početkom 2020. godine.
Porezna reforma:

Nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, Preuzeto sa: mazars.hr

Više o spomenutim nacrtima pročitajte u prilogu

mazars

IlustracijaOd 2027. najavljuju se značajne promjene u sustavu poreza na dohodak. Predložene izmjene donose porezno rasterećenje većine mirovina, veće porezno opterećenje paušalnih obrta s višim primicima i privatnih iznajmljivača u turistički najrazvijenijim sredinama, ali i porezno uređenje ulaganja kroz hrvatski investicijski račun (HIR). U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.

Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.

U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.