Ovrha komunalne naknade na imovini državnih tijela

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Ovrha komunalne naknade na imovini državnih tijela

10.01.2019 07:10

U članku je analizirano pitanje ograničenja ovrhe nad sredstvima tijela državne uprave po osnovi neplaćene komunalne naknade, kao prihoda jedinice lokalne samouprave.

Prema članku 144. stavak 1. Općega poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16. i 106/18., dalje: OPZ), ovrha nad imovinom tijela državne uprave i suda nije dopuštena. Odredbom stavka 2. navedenog članka propisano je ovrha iznimno dopuštena ako je tijelo državne uprave ili sud dužnik poreznog dužnika.

Imovinom se uobičajeno smatra skup svih imovinskih prava određene osobe. Obuhvaća sva stvarna i obvezna prava (tražbine), te ostala prava kojima se vrijednost može izraziti u novcu.

U kontekstu tražbina iz građanskopravnih odnosa (uključujući takve odnose čiji su sudionici subjekti javnog prava), isključenja iz predmeta ovrhe propisana su u članku 4. stavak 4.-7. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/2017.).

Implicira li odredba članka 144. stavka 1. OPZ-a da, primjerice, jedinica lokalne samouprave ne može izvršiti rješenje o utvrđenju obveze plaćanja komunalne naknade u odnosu na tijelo državne uprave ovrhom nad imovinom tog tijela, uključujući njegova novčana sredstva? Odnosno, mogu li, u slučaju postojanja takve zapreke, tijela državne uprave de facto izbjeći ispunjenje navedene obveze?

Smatramo da pri odgovoru na ova pitanja odredba članka 144. stavka 1. OPZ-a ne može biti promatrana izolirano od cjeline ovdje mjerodavnoga normativnog okvira.

U ustavnosudskoj praksi u više je navrata istaknuto da je sustav komunalnog gospodarstva odraz ustavnog jamstva prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, da počiva na načelima razmjerne korisnosti i solidarnosti, te da je odraz prava jedinica lokalne samouprave na slobodno raspolaganje vlastitim prihodima u svrhu obavljanja njihovih ovlasti propisanih Ustavom i zakonom (više o tome v. npr. u tekstu dr. sc. Roberta Pečeka, objavljenom 7. siječnja 2019. u ovoj rubrici pod naslovom „Ustavni sud o Zakonu o komunalnom gospodarstvu“).

Nadalje, ne postoji zakonska odredba koja bi implicirala faktičnu mogućnost da jedinica lokalne samouprave u cijelosti izbjegne ovrhu nad svojom imovinom isključivo na temelju toga što ima svojstvo jedinice lokalne samouprave. Pri tome je na umu potrebno imati da, u pogledu ostvarivanja samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave, središnja država ima ulogu nadziratelja zakonitosti, ali ne i hijerarhijski više razine javne vlasti. Štoviše, državna vlast ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (članak 4. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske).

Naposljetku, očito je da (ustavno)pravno ne može biti prihvatljiva interpretacija po kojoj državna tijela, koja su glavni zaštitnik vladavine prava, istodobno – slijedom svojevoljnog neispunjavanja propisanih obveza - faktički budu izuzeta iz segmenta vladavine prava koji se odnosi na (prisilno) ispunjavanje vlastitih zakonskih obveza, na način koji u nedopuštenoj mjeri ograničava ustavna prava drugih. Uz to, u situaciji u kojoj takvo potpuno izbjegavanje obveza nije moguće u kontekstu građanskopravnih obveza države.

Stoga smo mišljenja da je normu članka 144. stavka 1. OPZ-a potrebno tumačiti ne u svjetlu cjelokupne imovine tijela državne uprave, već objekata i opreme nužne za rad tijela državne uprave.

Na smisao prethodnog razmatranja ne utječe okolnost da se, u pravilu, ne radi o vlasništvu pojedinih tijela državne uprave, već o vlasništvu Republike Hrvatske.

doc. dr. sc. Alen Rajko

U središtu

stanovi Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.