16.11.2018 07:45
Hrvatski Sabor donio je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom koji je stupio na snagu 29. srpnja 2017. Predmet uređenja toga Zakona su odnosi nastali na osnovi sklopljenih ugovora o kreditu s kreditorima koji nisu imali sjedište na području Republike Hrvatske niti su imali odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje kreditnih usluga. Primjenjujući taj Zakon, Općinski sud u Rijeci uputio je zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije.

U svom zahtjevu Općinski sud u Rijeci tražio je od Suda Europske unije da razmotri tri pitanja koja se odnose na tumačenje Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. - pitanje o sudskoj nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima te pitanje koje se odnosi na slobodu pružanja usluga i kretanja kapitala.

Naime, Općinski sud u Rijeci tražio je od Suda Europske unije da utvrdi je li Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (u nastavku: Zakon o ništetnosti) u suprotnosti sa člankom 56. i. 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u članku 56. prvom stavku UFEU-a navodi se: „U okviru odredaba navedenih u nastavku, zabranjuju se ograničenja slobode pružanja usluga unutar Unije u odnosu na državljane država članica s poslovnim nastanom u državi članici koja nije država osobe kojoj su usluge namijenjene.”. U članku 63. prvom stavku UFEU-a navodi se: „U okviru odredaba određenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja.”).

O pitanju usklađenosti Zakona o ništetnosti sa člankom 56. i 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije mišljenje je dao nezavisni odvjetnik Evgeni Tanchev. U postupku su svoja pisana očitovanja na zahtjev Suda iznijeli Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, Republika Hrvatska i Europska komisija (u nastavku: Komisija).

U bitnome, Komisija smatra da se na postupke koji se vode protiv Raiffeisen zadruga, koje su na području Republike Hrvatske i prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odobravale kredite bez odobrenja Hrvatske narodne banke treba primijeniti pravo Europske unije, a ne hrvatsko nacionalno zakonodavstvo. Pri tome se pozivaju na buduće učinke situacija koje su nastale prije pristupanja države Europskoj uniji. Misli se na činjenicu da ugovori o kreditu sklopljeni s neovlaštenim vjerovnikom nisu otkazivani, a sami ugovori istječu nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Nadalje, smatraju da je Zakon o ništetnosti diskriminatoran prema austrijskim zadrugama koje su obavljale kreditne usluge na području Republike Hrvatske jer se zakon ne primjenjuje i na neovlaštene vjerovnike koji su imali nastan na području Republike Hrvatske. Komisija također kritizira Zakon navodeći da se on retroaktivno primjenjuje. Ističu i da Zakon krši slobodu davanja usluga kao i slobodu kretanja kapitala čime se krše odredbe članka 56. i 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Nezavisni odvjetnik u bitnome se složio sa stajalištima Komisije. On također ističe da je predmetni Zakon diskriminatoran iz dva razloga: jer se ne primjenjuje prema vjerovnicima koji imaju nastan na području Republike Hrvatske, a posljedično jer se prema vjerovnicima bez nastana na području Republike Hrvatske postupa nepovoljnije. Nadalje, navodi da se prilikom pristupa države Europskoj uniji pravni odnosi koji nisu bili dovršeni u vrijeme pristupanja države članice „moraju prilagoditi novom pravnom okviru”, dakle, pravu Europske unije. Prema njegovom zaključku donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska nije prekršila članak 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ali je prekršila članak 56. toga Ugovora. Stoga, on predlaže sudu da se utvrdi da je Zakon o ništetnosti protivan članku 56. Ugovora.

U ovom predmetu presuda još uvijek nije donesena. Iako mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud, u praksi se konačna odluka Suda poklapa s tim mišljenjem. Republika Hrvatska trebala bi se ozbiljnije pozabaviti ovom problematikom i odlučnije zaštiti interese hrvatskih građana. Obavljanjem kreditnih usluga bez odobrenja HNB-a i bez ikakve kontrole nadzornih institucija zasigurno je oštećen i državni proračun Republike Hrvatske za neutvrđeni iznos novca s osnova neplaćanja pripadajućih poreza i naknada, a takvim neovlaštenim obavljanjem djelatnosti u diskriminirajući položaj bile su stavljene one kreditne unije koje su obavljale djelatnost sukladno hrvatskim propisima. Smatramo da su navodi Komisije i nezavisnog odvjetnika o retroaktivnoj primjeni ovoga Zakona paušalni. Takvim navodima odriče se pravo Republici Hrvatskoj da na situacije koje su u tijeku primjeni vlastito zakonodavstvo, a istovremeno se traži primjena Europskog zakonodavstva koje bi se u konkretnom slučaju također trebalo primijeniti retroaktivno.

Daniel Deković, dipl. iur.

stanoviKada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.