Sud Europske unije – kvalifikacija određene osobe kao trgovca

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Sud Europske unije – kvalifikacija određene osobe kao trgovca

15.10.2018 07:45

Osoba koja na internetskoj stranici objavljuje određeni broj oglasa za prodaju, nema automatski svojstvo „trgovca”. Ta djelatnost može se smatrati „poslovnom praksom” samo ako ta osoba djeluje u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću

Priopćenje za medije br. 143/18
U Luxembourgu 4. listopada 2018.

Presuda u predmetu C-105/17
Komisija za zaštita na potrebitelite/Evelina Kamenova

Potrošač je kupio rabljeni sat na internetskoj platformi za prodaju. Nakon što je utvrdio da sat nema svojstva naznačena u prodajnom oglasu, potrošač je od prodavatelja zatražio raskid ugovora. Evelina Kamenova, prodavateljica, odbila je preuzeti robu i izvršiti povrat plaćenog iznosa. Potrošač je stoga podnio pritužbu bugarskoj Komisiji za zaštitu potrošača (u daljnjem tekstu: KZP).

Nakon provedenih provjera, KZP je utvrdio da je 10. prosinca 2014. na toj stranici još uvijek bilo aktivno osam oglasa za prodaju različitih proizvoda koje je objavila E. Kamenova pod pseudonimom „eveto-ZZ”.

Odlukom od 27. veljače 2015. KZP je utvrdio da je E. Kamenova počinila upravni prekršaj te joj je na temelju nacionalnog Zakona o zaštiti potrošača izrekao veći broj prekršajnih novčanih kazni. Prema KZP-ovim navodima, E. Kamenova ni u jednom od navedenih oglasa nije navela tvrtku i adresu trgovca kao ni adresu elektroničke pošte, ukupnu cijenu proizvoda stavljenog na prodaju, sva uključena davanja i poreze, uvjete plaćanja, isporuke i izvršenja, pravo potrošača na odustajanje od ugovora o prodaji sklopljenog na daljinu, uvjete, rok i načine ostvarivanja tog prava kao ni podsjetnik na postojanje zakonskog jamstva o usklađenosti prodavanih proizvoda s ugovorom o prodaji.

E. Kamenova podnijela je tužbu protiv te odluke pred bugarskim sudom navodeći da nema svojstvo „trgovca” i da se stoga na nju ne primjenjuju odredbe bugarskog zakona. U tim je okolnostima Administrativen sad – Varna (Upravni sud u Varni, Bugarska) postavio Sudu upit može li se osoba koja na internetskoj stranici objavljuje relativno veliki broj oglasa za prodaju robe znatne vrijednosti smatrati „trgovcem” u smislu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi¹.

U svojoj današnjoj presudi Sud prije svega navodi da je za kvalifikaciju dotične osobe kao „trgovca” u smislu te direktive nužno da ona djeluje „u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću” odnosno u ime ili za račun trgovca.

Sud nadalje pojašnjava da se smisao i doseg pojma „trgovac” moraju odrediti s obzirom na pojam „potrošač”, koji označava svakog pojedinca koji se ne bavi trgovačkim ili profesionalnim djelatnostima.

Sud u tom pogledu utvrđuje da nacionalni sud mora u svakom pojedinačnom slučaju, na temelju činjeničnih elemenata kojima raspolaže, razmotriti je li fizička osoba poput E. Kamenova djelovala u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću, provjeriti, među ostalim, je li prodaja provedena organizirano ili redovito, je li njezin cilj ostvarivanje dobiti i je li ponuda usmjerena na ograničeni broj proizvoda te razmotriti prodavateljev pravni status i tehničke sposobnosti.

Uz to, kako bi se smatralo da je predmetna djelatnost „poslovna praksa”, nacionalni sud mora provjeriti, s jedne strane, proizlazi li ta djelatnost iz prakse koju provodi „trgovac” i, s druge strane, predstavlja li ona radnju, izostavljanje, tijek postupanja ili zastupanja odnosno tržišno komuniciranje „u izravnoj [...] vezi s promocijom, prodajom ili dobavljanjem proizvoda potrošačima”.

U tim okolnostima Sud zaključuje da se fizička osoba koja na internetskoj stranici istodobno objavljuje određeni broj oglasa u kojima nudi na prodaju novu i rabljenu robu može smatrati „trgovcem” i da takva djelatnost može predstavljati „poslovnu praksu” samo ako ta osoba djeluje u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću.
__________________

(^ 1) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL 2005., L 149, str. 22.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 8., str. 101. i ispravak SL 2016., L 332, str. 25.)

U središtu

Novo mišljenje PU Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit ( u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.