U članku 8. novog Zakona propisano je da radnici u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruju pravo na isplatu:
1) neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja
2) neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju
3) neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1. ovoga stavka
4) otpremnine pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine i
5) pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.
Navedena primanja u cijelosti su izuzeta od ovrhe.
Postupak za ostvarenje navedenih prava, sukladno članku 28. tog Zakona, pokreće se na zahtjev radnika, podnosi se izravno Agencije za osiguranje radničkih tražbina (u nastavku: Agencija) ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku: Zavod), prema mjestu sjedišta poslodavca odnosno njegove registrirane poslovne jedinice, u roku od 30 dana. Taj rok počinje teći:
1) kada je stečajni postupak otvoren i provodi se – od isteka osmoga dana od dana objave rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova
2) kada se otvoreni stečajni postupak ne provodi – od isteka osmoga dana od dana objave rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova ili
3) kada je radnik na ispitnom ročištu upućen na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine – od dana primitka pravomoćne presude kojom je utvrđena visina tražbine i isplatni red.
No, iznimno, radnici koji se prema navedenom Zakonu smatraju radnicima stranog poslodavca zahtjev podnose izravno Agenciji ili područnom uredu Zavoda prema mjestu rada ili uobičajenom mjestu rada u roku od 30 dana od dana kada se prema nadležnom nacionalnom zakonodavstvu smatra izvršenom dostava akta o utvrđivanju tražbina ili kada se smatra izvršenom dostava akta kojim je nadležno tijelo utvrdilo da je posao poslodavca definitivno zatvoren, a dostupna imovina nije dovoljna za pokretanje postupka.
Sukladno članku 29. Zakona navedeni zahtjev podnosi se na posebnom obrascu. Stečajni upravitelji, poslodavci i fizičke osobe dužne su Agenciji na njezin zahtjev dostaviti sve podatke potrebne za provedbu postupka osiguranja tražbina u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Sadržaj obrasca, način podnošenja i dodatna dokumentacija koju je potrebno priložiti obrascu propisani su novim Pravilnikom o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (Narodne novine, broj 92/17, stupio na snagu 21. rujna 2017. – u nastavku: novi Pravilnik), kojim je stavljen van snage do tada važeći Pravilnik o sadržaju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca (Narodne novine, br. 93/15 – u nastavku: stari Pravilnik).
Sadržaj obrasca propisan je člankom 3. novog Pravilnika te je tako određeno da on mora sadržavati sljedeće:
a) osobne podatke radnika,
b) podatke o poslodavcu,
c) podatke o radno pravnom statusu radnika,
d) podatke o utvrđenoj tražbini,
e) vrstu prava za koje se zahtijeva ostvarivanje,
f) podatak o broju tekućeg računa, u slučaju brisanja iz registra pravne osobe poslodavca kao posljedice zaključenog stečajnog postupka i
g) popis priloga.
Zahtjev se podnosi na obrascu (RPS-01), koji je sastavni dio Pravilnika.
Usporedbom sa starim Pravilnikom, možemo zaključiti da je sadržaj zahtjeva i nadalje isti. Međutim, novim Pravilnikom izričito je propisano da se zahtjev podnosi izravno Agenciji neposrednom dostavom, poštom ili elektronički putem on-line aplikacije na mrežnoj stranici Agencije ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dakle, sukladno suvremenim tehnološkim trendovima, zahtjev je osim pisano poštom, moguće podnositi i putem online aplikacije.
Što se tiče dokumentacije koju valja priložiti zahtjevu, ona je propisana člankom 4. novog Pravilnika, i ponešto je različita od dokumentacije koja se trebala priložiti sukladno ranije važećem Pravilniku.Dakle, prema novom uređenju, uz zahtjev je potrebno priložiti:
1. dokaz o pravodobnosti zahtjeva, i to:
1.1. kada je vjerovnik na ispitnom ročištu upućen na parnicu za utvrđivanje tražbina, datum primitka pravomoćne presude kojom je utvrđena visina tražbine i isplatni red,
2. dokaz o radnom odnosu:
2.1. ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno drugi dokaz o zasnovanom radnom odnosu,
2.2. odluka odnosno drugi dokaz o prestanku radnog odnosa, ako je radni odnos prestao,
2.3. potvrda stečajnog upravitelja o kontinuiranom trajanju radnog odnosa, u slučaju prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca,
3. dokaz o utvrđenim tražbinama i to:
3.1. ako se otvoreni stečajni postupak provodi:
3.1.1. popis priznatih tražbina koji je sastavio stečajni upravitelj, po vrsti tražbine i razdoblju za koje je tražbina priznata,
3.1.2. potvrda poslodavca o neisplaćenim tražbinama prema vrsti tražbine za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja odnosno prestanka radnog odnosa, ili
3.2. ako se otvoreni stečajni postupak nad poslodavcem ne provodi:
3.2.1. obračune plaće, naknade plaće i otpremnine koje je poslodavac bio dužan isplatiti u posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja odnosno prije prestanka radnog odnosa,
3.2.2. IBAN broj tekućeg računa radnika, naziv i sjedište banke,
3.2.3. IBAN broj posebnog računa iz članka 212. Ovršnog zakona, naziv i sjedište banke,
3.2.4. presliku obrasca PK,
3.2.5. podatak o mirovinskom stupu (MIO I ili MIO I i MIO II),
3.2.6. izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja odnosno prije prestanka radnog odnosa – JOPPD obrazac.
4. dokaz o naknadi štete:
4.1. pravomoćna presuda o dosuđenoj naknadi štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,
4.2. dokaz o postavljenom zahtjevu za izvršenje pravomoćne presude u roku za dobrovoljno izvršenje ili zahtjev za prisilno izvršenje.
Bitno je naglasiti da je dokumentaciju navedenu u točki 2.3, 3.1.1, 3.1.2, 3.2.1. i 3.2.6. radniku na njegov zahtjev dužan izdati odnosno osigurati poslodavac.
Također, valja napomenuti i prijelazni režim. Naime, novim Pravilnikom propisano je da će se postupci pokrenuti temeljem starog Pravilnika dovršiti sukladno odredbama toga Pravilnika.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.