Prethodni postupak u stečaju

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Prethodni postupak u stečaju

22.03.2017 16:47

Po podnesenom prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka sudu je u stečajnom postupku dana mogućnost otvaranja prethodnog postupka. Prethodni postupak je dio stečajnog postupka koji prethodi rješenju o otvaranju stečajnog postupka, a vodi se kada je potrebno utvrditi pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka te sud tada ima dužnost ispitati postojanje stečajnog razloga tj. dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost.

Neobvezatni (fakultativni) postupak

Fakultativnost prethodnog postupka u stečaju propisana je člankom 116. Stečajnog zakona u smislu da sud može donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez provođenja prethodnog postupka. Tako se u obrazloženju rješenja Visokog trgovačkog suda od 4. svibnja 2016., br. Pž-2996/16-3 ističe da na pravilnost rješenja o otvaranju stečajnog postupka ne utječe propust suda da provede prethodni postupak s obzirom da je sud ovlašten otvoriti stečajni postupak bez provedbe prethodnog postupka na temelju prijedloga za otvaranje predstečaja, zatim ako FINA podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka po službenoj dužnosti, te ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu odnosno dužnik pojedinac podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga, ili ako je prije otvoreni predstečaj završio bez uspjeha (članak 116. Stečajnog zakona).

Ročište

Prethodni postupak pokreće se rješenjem koje donosi sud radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka. U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka i to u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (članak 115. stavak 3. Stečajnog zakona). Na ročištu će se pozvane osobe izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. U članku 117. Stečajnog zakona zakonodavac izričito propisuje dužnost pružanja svih informacija stečajnim tijelima od osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, članova nadzornog odbora dužnika, radnika dužnika i u slučaju ako im je prestala dužnost odnosno zaposlenje, te tijela javne vlasti.

Ako sud niti nakon provedenog ročišta ne može utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka, može zaključkom odrediti da mu osobe pozvane na ročište predaju pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika (članak 117. stavak 2. Stečajnog zakona) na temelju kojega će sud odrediti vještačenje i ispitati dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost (članak 125. Stečajnog zakona).

Mjere osiguranja

Sud može rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne. Sud može osobito: postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, zabraniti ili ograničiti raspolaganje imovinom dužnika, zabraniti ili ograničiti provedbu ovrhe ili osiguranja protiv dužnika te zabraniti isplate s računa dužnika (članak 118. Stečajnog zakona).

Ako sud odluči odrediti privremenog stečajnog upravitelja uz mjeru zabrane raspolaganja imovinom, ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenog stečajnog upravitelja sa svrhom zaštite imovine stečajnog dužnika u interesu položaja vjerovnika.

Stečajni zakon propisuje obvezu objave rješenja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, kojim se određuju mjere ograničenja raspolaganja i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj te kojim se ukidaju navedene mjere osiguranja (članak 120. i 122. Stečajnog zakona).

Pristupanje dugu

Za trajanja prethodnog postupka treća osoba može pristupiti dugu stečajnog dužnika. Nakon što sud odobri pristupanje dugu, pristupatelj dugu i njegovi eventualni jamci imaju solidarnu odgovornost s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupanju dugu. Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, sud će obustaviti stečajni postupak (članak 124. stavak 5. Stečajnog zakona).

Konačno, važno je napraviti distinkciju u smislu da sud tijekom prethodnog postupka ne utvrđuje vrijednost imovine stečajnog dužnika, nego utvrđuje postoje li uvjeti za otvaranje stečajnog postupka i ako utvrdi da postoje tada se otvara stečajni postupak, a ako se tijekom prethodnog postupka pokaže da dužnik nema imovine ili je ona neznatne vrijednosti tada će se pristupiti procijeni svrsishodnosti poduzimanja daljnjih radnji čime se zadovoljava ekonomičnost prethodnog postupka u stečaju.

Ana Paštrović, mag. iur.

U središtu

Automobil Posljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.

Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.