23.11.2016 09:00
Nakon postupka stečaja potrošača pred Financijskom agencijom, kada izvansudski sporazum nije sklopljen, provodi se hitan postupak stečaja potrošača pred nadležnim općinskim sudom na čijem području potrošač ima prebivalište.

U roku od 3 mjeseca od izdavanja potvrde FINA-e da izvansudski sporazum nije sklopljen, na prijedlog potrošača otvara se postupak stečaja potrošača pred sudom. Zajedno s prijedlogom za otvaranje postupka, potrošač je dužan dostaviti dokumentaciju u smislu potvrde o nesklapanju izvansudskog sporazuma, popis imovine i obveza te plan o ispunjenju obveza. U protivnom, sud će odbaciti navedeni prijedlog.

Pripremno ročište

Prije donošenja odluke o otvaranju postupka stečaja potrošača sud će zakazati pripremno ročište na kojem će se raspravljati i glasovati o planu ispunjenja obveza (članak 47. Zakona o stečaju potrošača). Poziv na pripremno ročište sadržava poziv vjerovnicima da se u roku od 30 dana od objave navedenog poziva, objavljenog na mrežnim stranicama e-Oglasne ploče, očituju o planu ispunjenja obveza (članak 48. stavak 3. ZSP-a).

Plan ispunjenja obveza bit će prihvaćen ako se u roku od 30 dana od objave poziva na ročište vjerovnik ne izjasni o planu ispunjenja obveza (smatra se da je dao svoj pristanak) ili ako niti jedan vjerovnik ne uskrati svoj pristanak (članak 50. ZSP-a). Zakon o stečaju potrošača odredbom u članku 51. sprječava opstrukciju plana ispunjenja obveza, stoga, ako svi vjerovnici ne daju svoj pristanak, odlukom suda može se nadomjestiti nedostajući pristanak vjerovnika. U navedenim slučajevima plan ispunjenja obveza ima učinak sudske nagodbe, a prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača smatrat će se povučenim.

Plan ispunjenja obveza neće biti prihvaćen ako potrošač ili vjerovnici ospore tražbinu (članak 49. stavak 4. ZSP-a) te će tada sud donijeti odluku o otvaranju postupka stečaja potrošača (članak 52. ZSP-a).

Otvaranje stečaja potrošača

Sukladno članku 53. ZSP-a, ako utvrdi postojanje stečajnoga razloga i ako na pripremnom ročištu nije prihvaćen plan ispunjenja obveza, sud donosi rješenje o otvaranju postupka stečaja potrošača koje se u propisanoj formi objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča (od tog trenutka, prema članku 57. ZSP-a, nastupaju pravne posljedice otvaranja postupka), a vjerovnici u roku od 60 dana od objave rješenja moraju prijaviti svoje tražbine. Nadalje, prema članku 55. ZSP-a, sud će zakazati ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište) i ročište vjerovnika na kojem povjerenik podnosi izvješće o položaju potrošača (izvještajno ročište).

Provjera ponašanja i oslobođenje od obveza potrošača

Sudski postupak stečaja potrošača završava rješenjem o zaključenju postupka stečaja potrošača u kojem sud određuje razdoblje provjere ponašanja potrošača u kojem će se u nadležnosti povjerenika, a pod nadzorom suda, unovčavati imovina potrošača. Nakon isteka navedenog razdoblja provjere, koje ne može biti kraće od jedne niti dulje od pet godina, sud zakazuje ročište na kojem pribavlja mišljenje vjerovnika, povjerenika i potrošača te donosi rješenje o oslobođenju od preostalih obveza (članak 76. ZSP-a) ili uskrati oslobođenja od preostalih obveza potrošača (članak 75. ZSP-a).

Odluke i pravni lijekovi

Odluke u postupku stečaja potrošača sud donosi u obliku rješenja ili zaključka, a protiv rješenja u prvom stupnju može se izjaviti žalba o kojoj će odlučivati vijeće od tri suca na drugostupanjskom sudu. Od izvanrednih pravnih lijekova može se izjaviti revizija prema uvjetima propisanim u članku 27. stavku 8. Zakona o stečaju potrošača.

Dostava pismena

Iako sudionici u postupku stečaja potrošača imaju mogućnost zahtjevati dostavu pismena na kućnu ili elektroničku adresu te osobni korisnički pretinac, takva dostava nema utjecaj na rokove koji se računaju po pravilima objave pismena na mrežnim stranicama e-Oglasne ploče sudova pri čemu je dostava pismena obavljena istekom osmog dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Ana Paštrović, mag. iur.

AutomobilPosljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.

Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.