Uvođenjem osobne odgovornosti članova uprave i članova društva u Opći porezni zakon, Porezna uprava dobila je vrlo moćan instrument za naplatu dospjelih poreznih obveza društva. Prema mjerodavnim odredbama članka 26.a i 26.b Općeg poreznog zakona, osobe ovlaštene za zastupanje društva odnosno članovi društva osobno odgovaraju za neplaćene porezne obveze društva kao porezni jamci. Dakle, ako Porezna uprava u posebnom poreznom postupku utvrdi zloupotrebu prava iz porezno – dužničkog odnosa, ovlaštena je donijeti rješenje o naplati poreznog duga od osoba koje kao porezni jamci odgovaraju za obveze društva.
U novijoj sudskoj praksi pojavilo se pitanje može li Porezna uprava primjenjivati navedene odredbe Općeg poreznog zakona na porezne obveze koje su dospjele prije stupanja na snagu Novele Zakona iz srpnja 2012. godine. Naime, Ustavom Republike Hrvatske u članku 90. izričito je propisano da zakoni ne mogu imati povratno djelovanje odnosno da samo iz posebno opravdanih razloga pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.
Ustavni sud je u svojoj odluci broj U-III/7360/2014 od 30. ožujka 2016. zauzeo stajalište o pitanju retroaktivnosti primjene tih odredbi Općeg poreznog zakona. Naime, u predmetnom poreznom postupku utvrđena je zloupotreba prava iz porezno – dužničkog odnosa koja je nastala djelovanjem odgovorne osobe u pravnoj osobi tijekom 2010. i 2011. godine. Podnositelj ustavne tužbe u bitnome ističe da se u poreznom postupku primjenjuju porezni propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje te da Porezna uprava u konkretnom slučaju nije bila ovlaštena utvrđivati zloupotrebu prava iz porezno – dužničkog odnosa jer u trenutku poduzimanja radnji nisu bile na snazi odredbe Općeg poreznog zakona kojima se propisuje osobna odgovornost člana uprave za porezne obveze društva.
Ustavni sud je u svojoj odluci utvrdio da u konkretnom slučaju ne postoji retroaktivna primjena Općeg poreznog zakona pri čemu se pozvao na odredbu članka 10. Zakona o trgovačkim društvima. Tim člankom uvedena je osobna odgovornost članova društva za obveze društva tzv. proboj pravne osobnosti u slučaju da član društva zloupotrebljava pravo da kao član društva ne odgovara za njegove obveze. Prema stajalištu Ustavnog suda, odgovornost članova društva za obveze društva u slučaju zloupotrebe prava postojala je i prije navedenih izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona te nije propisana nova obveza poreznih obveznika i poreznih jamaca, jer je ona postojala i prije u navedenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima.
Iako je Ustavni sud zauzeo stajalište da se odredbe Općeg poreznog zakona kojima se uređuje postupak zloupotrebe prava iz porezno – dužničkog odnosa mogu primjenjivati i na činjenice na kojima se temelji oporezivanje, a koje su nastale i prije stupanja na snagu tih izmjena i dopuna Zakona, mišljenja smo da je obrazloženje Ustavnog suda ipak manjkavo budući da iz njega nije razvidno razlikovanje odgovornosti članova društva i odgovornosti članova uprave društva. Naime, članovi uprave društva odgovaraju za štetu koju su počinili društvu i trećim osobama ako svoju dužnost vođenja poslova društva nisu obavljali s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika dok članovi društva kapitala odgovaraju ako zloupotrebljavaju okolnost da kao članovi trgovačkoga društva ne odgovaraju za obveze društva.
Daniel Deković, dipl. iur.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.