Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi brisanjem toga društva iz sudskog registra (članak 4. Zakona o trgovačkim društvima). Prema članku 2. Zakona o sudskom registru upis u registar je svako unošenje jednog ili više podataka o subjektu upisa, a brisanje je onaj upis kojim subjekt upisa prestaje postojati ili kojim određeni podatak upisa u glavnoj knjizi prestaje važiti.
Postupak brisanja subjekta upisa može pokrenuti registarski sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog državnog tijela i osobe s javnim ovlastima (članak 63. Zakona o sudskom registru, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž-282/06, 2.11.2006.). Za postupke u registarskim stvarima mjesno je nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište subjekta upisa (članak 12. stavak 1. Zakona o sudskom registru). Odluku u postupcima brisanja donose sudac pojedinac (članak 12. stavak 4. točka 3. ZSR-a) i sudski savjetnik ili ovlašteni registarski referent (članak 12. stavak 5. ZSR-a). U registarskim stvarima o žalbi protiv odluke sudskog savjetnika ili ovlaštenog registarskog referenta odlučuje sudac pojedinac toga suda, a o žalbi protiv odluke suca donesene u prvom stupnju, u drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od trojice sudaca (članak 12. stavak 6. ZSR-a).
Brisanje društva nakon zaključenog stečaja i likvidacije
Zakonom o sudskom registru propisana je dužnost registarskog suda na brisanje subjekta upisa ex offo, nakon što mu je dostavljeno pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka (članak 67. ZSR-a).
U slučaju zaključenog postupka likvidacije, prijavu za brisanje registarskom sudu dužni su podnijeti likvidatori društva, a tek u slučaju njihovog propusta, registarski sud će sam pokrenuti postupak brisanja nakon zaključene likvidacije društva (članak 66. ZSR-a, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž 869/07-3, 6.3.2007.).
Postupak brisanja po službenoj dužnosti
U članku 70. stavku 1. Zakon o sudskom registru taksativno navodi slučajeve u kojima će sud po službenoj dužnosti provesti postupak brisanja subjekta upisa. Postupak brisanja provodi se na temelju rješenja o pokretanju postupka brisanja kojim sud priopćava namjeru da će subjekt upisa brisati iz registra (članak 70. stavak 4. ZSR-a). Rješenje o pokretanju postupka brisanja upisuje se u registar i objavljuje na internetskoj stranici registra (članak 70. stavak 5. ZSR-a).
Zbog odluke zakonodavca da objava na internetskoj stranici registra ima učinak dostave, subjekt upisa, njegovi zakonski zastupnici i svaka osoba koja ima opravdani interes imaju dužnost ažurno pratiti objave registarskog suda kako ne bi propustili izjaviti prigovor protiv rješenja o pokretanju postupka brisanja sukladno stavku 6. članka 70. Zakona o sudskom registru. S tim u vezi u praksi su česti slučajevi da članovi društva ne istaknu prigovore u postupku brisanja iako društvo ima određenu imovinu, stoga imovina ostaje bez svoga nositelja jer je društvo prestalo postojati brisanjem iz sudskog registra.
U slučaju da subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći namjeru da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu, registarski sud donijet će rješenje o brisanju društva iz registra. Protiv rješenja o brisanju subjekta upisa iz registra, subjekt upisa i njegovi zakonski zastupnici imaju pravo na žalbu o kojoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske (članak 61. i 62. ZSR-a).
Ana Paštrović, mag. iur.
Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.
Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka
Kao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.
Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.