07.10.2016 15:40
Imajući uz vidu sve veći broj brisanih trgovačkih društava iz sudskog registra, u članku pojašnjavamo koji su zakonom propisani uvjeti zbog kojih se pokreće postupak brisanja i što se događa s imovinom društva koja preostaje nakon njegova brisanja iz sudskog registra.

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi brisanjem toga društva iz sudskog registra (članak 4. Zakona o trgovačkim društvima). Prema članku 2. Zakona o sudskom registru upis u registar je svako unošenje jednog ili više podataka o subjektu upisa, a brisanje je onaj upis kojim subjekt upisa prestaje postojati ili kojim određeni podatak upisa u glavnoj knjizi prestaje važiti.

Postupak brisanja subjekta upisa može pokrenuti registarski sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog državnog tijela i osobe s javnim ovlastima (članak 63. Zakona o sudskom registru, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž-282/06, 2.11.2006.). Za postupke u registarskim stvarima mjesno je nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište subjekta upisa (članak 12. stavak 1. Zakona o sudskom registru). Odluku u postupcima brisanja donose sudac pojedinac (članak 12. stavak 4. točka 3. ZSR-a) i sudski savjetnik ili ovlašteni registarski referent (članak 12. stavak 5. ZSR-a). U registarskim stvarima o žalbi protiv odluke sudskog savjetnika ili ovlaštenog registarskog referenta odlučuje sudac pojedinac toga suda, a o žalbi protiv odluke suca donesene u prvom stupnju, u drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od trojice sudaca (članak 12. stavak 6. ZSR-a).

Brisanje društva nakon zaključenog stečaja i likvidacije

Zakonom o sudskom registru propisana je dužnost registarskog suda na brisanje subjekta upisa ex offo, nakon što mu je dostavljeno pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka (članak 67. ZSR-a).

U slučaju zaključenog postupka likvidacije, prijavu za brisanje registarskom sudu dužni su podnijeti likvidatori društva, a tek u slučaju njihovog propusta, registarski sud će sam pokrenuti postupak brisanja nakon zaključene likvidacije društva (članak 66. ZSR-a, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž 869/07-3, 6.3.2007.).

Postupak brisanja po službenoj dužnosti

članku 70. stavku 1. Zakon o sudskom registru taksativno navodi slučajeve u kojima će sud po službenoj dužnosti provesti postupak brisanja subjekta upisa. Postupak brisanja provodi se na temelju rješenja o pokretanju postupka brisanja kojim sud priopćava namjeru da će subjekt upisa brisati iz registra (članak 70. stavak 4. ZSR-a). Rješenje o pokretanju postupka brisanja upisuje se u registar i objavljuje na internetskoj stranici registra (članak 70. stavak 5. ZSR-a).

Zbog odluke zakonodavca da objava na internetskoj stranici registra ima učinak dostave, subjekt upisa, njegovi zakonski zastupnici i svaka osoba koja ima opravdani interes imaju dužnost ažurno pratiti objave registarskog suda kako ne bi propustili izjaviti prigovor protiv rješenja o pokretanju postupka brisanja sukladno stavku 6. članka 70. Zakona o sudskom registru. S tim u vezi u praksi su česti slučajevi da članovi društva ne istaknu prigovore u postupku brisanja iako društvo ima određenu imovinu, stoga imovina ostaje bez svoga nositelja jer je društvo prestalo postojati brisanjem iz sudskog registra.

U slučaju da subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći namjeru da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu, registarski sud donijet će rješenje o brisanju društva iz registra. Protiv rješenja o brisanju subjekta upisa iz registra, subjekt upisa i njegovi zakonski zastupnici imaju pravo na žalbu o kojoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske (članak 61. i 62. ZSR-a).

Ana Paštrović, mag. iur.

stanoviKada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.