Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi Prijedlog porezne reforme, čijom provedbom bi se ostvarili određeni ekonomski ciljevi, odnosno osigurao daljnji gospodarski rast i razvoj, poboljšao životni standard građana kroz povećanje plaća, osobito građana s najnižim primanjima, ojačala fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i gradova… U tu svrhu, potrebno je bilo provesti i određene zakonodavne mjere, odnosno izmijeniti postojeće porezne propise i to: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o poreznom savjetništvu, te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Stoga je u zakonodavnu proceduru upućen paket poreznih izmjena, za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na najznačajnije elemente predloženih poreznih izmjena.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: AZOP)¹ je zaprimila pritužbu građanina iz koje proizlazi kako trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: Zagrebački holding) od korisnika svojih usluga prije izdavanja prijepisa određenih računa (konkretno, računa za naknadu za uređenje voda i komunalnu naknadu) putem elektronske pošte traži presliku osobne iskaznice, a da je za istu uslugu u svrhu identifikacije ranije tražio isključivo podatke o imenu i prezimenu, adresi, OIB-u  te  sistemskom broju objekta i sistemskom broju obveznika.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je dana 11. svibnja 2023. godine u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Nakon provedenog savjetovanja isti je stupio na snagu 1. srpnja 2023., s tim da je rok za usklađivanje obračunskih isprava s odredbama Pravilnika do 1. listopada 2023. godine.

Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu uz sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada te ako uzmemo u obzir rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traže se novi pristupi kibernetičkoj sigurnosti. Kako je EU donijela Direktivu (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u EU države članice se moraju uskladiti s njom te se u e-Savjetovanju od 17.7.2023. do 16.8. 2023. godine nalazio Nacrt prijedloga Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, a na koji je pristiglo više od 100 komentara. Autorica u ovom članku donosi kratki pregled Nacrta Zakona o kibernetičkoj sigurnosti.  Kibernetički prostor, uz sve prednosti koje donosi predstavlja i sigurnosni izazov. Sigurnosne prijetnje u kibernetičkom prostoru su kibernetski kriminal, špijunaža, terorizam i ratovanje. Sve te prijetnje imaju cilj naštetiti kritičnoj infrastrukturi, financijama, prometu i komunikacijama.¹

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu; AZTN)¹ dana 20. srpnja 2023. donijela je rješenje kojim je utvrdila kako je trgovačko društvo KEINDL SPORT d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Keindl sport), sa svojih ukupno petnaest distributera na području Republike Hrvatske sklopilo zabranjene vertikalne sporazume² temeljem kojih su sudionici tih sporazuma u razdoblju od 17. rujna 2013. do 1. lipnja 2018., dogovorili minimalne prodajne cijene CUBE bicikala, čime je počinjena povreda iz članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09., 80/13. i 41/21, u daljnjem tekstu: ZZTN).