Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju 1. srpnja 2013., sastavni dio našeg pravnog poretka postali su pravni instrumenti koji značajno mijenjaju dosadašnji način provedbe ovrhe stranih sudskih odluka, a u odnosu na građanskopravne odluke koje potječu iz neke od država članica Europske unije.
Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi Prijedlog porezne reforme, čijom provedbom bi se ostvarili određeni ekonomski ciljevi, odnosno osigurao daljnji gospodarski rast i razvoj, poboljšao životni standard građana kroz povećanje plaća, osobito građana s najnižim primanjima, ojačala fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i gradova… U tu svrhu, potrebno je bilo provesti i određene zakonodavne mjere, odnosno izmijeniti postojeće porezne propise i to: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o poreznom savjetništvu, te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Stoga je u zakonodavnu proceduru upućen paket poreznih izmjena, za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na najznačajnije elemente predloženih poreznih izmjena.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: AZOP)1 je zaprimila pritužbu građanina iz koje proizlazi kako trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: Zagrebački holding) od korisnika svojih usluga prije izdavanja prijepisa određenih računa (konkretno, računa za naknadu za uređenje voda i komunalnu naknadu) putem elektronske pošte traži presliku osobne iskaznice, a da je za istu uslugu u svrhu identifikacije ranije tražio isključivo podatke o imenu i prezimenu, adresi, OIB-u te sistemskom broju objekta i sistemskom broju obveznika.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je dana 11. svibnja 2023. godine u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Nakon provedenog savjetovanja isti je stupio na snagu 1. srpnja 2023., s tim da je rok za usklađivanje obračunskih isprava s odredbama Pravilnika do 1. listopada 2023. godine.
Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu uz sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada te ako uzmemo u obzir rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traže se novi pristupi kibernetičkoj sigurnosti. Kako je EU donijela Direktivu (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u EU države članice se moraju uskladiti s njom te se u e-Savjetovanju od 17.7.2023. do 16.8. 2023. godine nalazio Nacrt prijedloga Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, a na koji je pristiglo više od 100 komentara. Autorica u ovom članku donosi kratki pregled Nacrta Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Kibernetički prostor, uz sve prednosti koje donosi predstavlja i sigurnosni izazov. Sigurnosne prijetnje u kibernetičkom prostoru su kibernetski kriminal, špijunaža, terorizam i ratovanje. Sve te prijetnje imaju cilj naštetiti kritičnoj infrastrukturi, financijama, prometu i komunikacijama.1
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu; AZTN)1 dana 20. srpnja 2023. donijela je rješenje kojim je utvrdila kako je trgovačko društvo KEINDL SPORT d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Keindl sport), sa svojih ukupno petnaest distributera na području Republike Hrvatske sklopilo zabranjene vertikalne sporazume2 temeljem kojih su sudionici tih sporazuma u razdoblju od 17. rujna 2013. do 1. lipnja 2018., dogovorili minimalne prodajne cijene CUBE bicikala, čime je počinjena povreda iz članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09., 80/13. i 41/21, u daljnjem tekstu: ZZTN).