Je li zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja, opterećenja i raspolaganja nekretninom pravna zapreka za izdavanje građevinske dozvole?
Dakle, kada je za gradnju potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju i na temelju izvršne građevinske dozvole (dakle, i prije pravomoćnosti te dozvole).
U tijeku postupka izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se:
- jesu li uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti i izdane sve propisane potvrde glavnog projekta
- je li glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom
- je li glavni projekt izradila ovlaštena osoba
- je li glavni projekt propisno označen
- je li glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova
- je li donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.
- je li strankama u postupku omogućen uvid u spis predmeta.
Građevinska dozvola za zgradu izdaje se uz uvjet da su udovoljeni svi ti navedeni uvjeti te da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, nadalje, da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbe električne energije, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano njezino korištenje.
Nadležni ured koji je izdao građevinsku dozvolu dužan ju je (bez glavnog projekta) dostaviti na znanje, među ostalim, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom doprinosu.
Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole i ne može se više produljiti. U tom razdoblju investitor je dužan riješiti pitanje prava građenja, te pristupiti gradnji.
Vezano uz uvjete za izdavanje građevinske dozvole, u praksi se postavilo pitanje - je li donesena i u zemljišnoj knjizi zabilježena privremena mjera zabrane otuđena, opterećenja i raspolaganja nekretninom pravna zapreka za izdavanje građevinske dozvole? U konkretnom slučaju radi se o privremenoj mjeri koja je upisana temeljem članka 347. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 – Odluka USRH).
Odgovor na pitanje dan je u mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Klasa: 360-01/14-02/767 od 29. rujna 2014.:
„Povodom upita o utjecaju zabilježbe privremene mjere zabrane otuđenja, opterećenja ili na drugi način raspolaganja nekretninom na mogućnost izdavanja akata za gradnju sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13), obavještavamo vas da prema upravnopravnoj praksi ovoga Ministarstva navedena zabilježba sprečava mogućnost izdavanja građevinske dozvole.“U središtu
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.