09.08.2016 08:00
Sukladno članku 106. Zakona o gradnji, građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju toga Zakona nije drukčije propisano.

Dakle, kada je za gradnju potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju i na temelju izvršne građevinske dozvole (dakle, i prije pravomoćnosti te dozvole).

U tijeku postupka izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se:

- jesu li uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti i izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

- je li glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

- je li glavni projekt izradila ovlaštena osoba

- je li glavni projekt propisno označen

- je li glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova

- je li donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

- je li strankama u postupku omogućen uvid u spis predmeta.

Građevinska dozvola za zgradu izdaje se uz uvjet da su udovoljeni svi ti navedeni uvjeti te da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, nadalje, da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbe električne energije, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano njezino korištenje.

Nadležni ured koji je izdao građevinsku dozvolu dužan ju je (bez glavnog projekta) dostaviti na znanje, među ostalim, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom doprinosu.

Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole i ne može se više produljiti. U tom razdoblju investitor je dužan riješiti pitanje prava građenja, te pristupiti gradnji.

Vezano uz uvjete za izdavanje građevinske dozvole, u praksi se postavilo pitanje - je li donesena i u zemljišnoj knjizi zabilježena privremena mjera zabrane otuđena, opterećenja i raspolaganja nekretninom pravna zapreka za izdavanje građevinske dozvole? U konkretnom slučaju radi se o privremenoj mjeri koja je upisana temeljem članka 347. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 – Odluka USRH).

Odgovor na pitanje dan je u mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Klasa: 360-01/14-02/767 od 29. rujna 2014.:

„Povodom upita o utjecaju zabilježbe privremene mjere zabrane otuđenja, opterećenja ili na drugi način raspolaganja nekretninom na mogućnost izdavanja akata za gradnju sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13), obavještavamo vas da prema upravnopravnoj praksi ovoga Ministarstva navedena zabilježba sprečava mogućnost izdavanja građevinske dozvole.“

IlustracijaUz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.

U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisana je nova porezna olakšica u obliku umanjenja godišnje porezne obveze na plaću u razdoblju od pet godina. Olakšica je propisana s ciljem poticanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka na povratak i zaposlenje u Republiku Hrvatsku (dalje: RH), a ista će se po prvi put primijeniti pri utvrđivanju godišnjeg dohotka i poreza na dohodak za 2025. u 2026. Detaljnije o novo propisanoj poreznoj olakšici, osobama koje ostvaruju pravo na istu i njezinu načinu utvrđivanja u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak (dalje: poseban postupak) kojeg po službenoj dužnosti provodi Porezna uprava (dalje: PU) donosimo u nastavku.