Namirenje vjerovnika diobom u stečajnom postupku

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Namirenje vjerovnika diobom u stečajnom postupku

26.07.2016 08:00

Najvažniji cilj stečajnog postupka je namirenje stečajnih vjerovnika. Protekom općeg ispitnog ročišta (članak 273. Stečajnog zakona) može se započeti s namirenjem stečajnih vjerovnika podjelom unovčene imovine dužnika i prijenosom nenovčane stečajne mase na vjerovnike.

Dioba

Namirenje vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava je postupak diobe u stečajnom postupku. U tom postupku moguće su djelomična, završna i naknadna dioba, a obavlja ih stečajni upravitelj.

Diobni popis

Prije diobe stečajni upravitelj sastavlja diobni popis, odnosno popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri pojedinoj diobi (članak 274. Stečajnog zakona). Diobni popis je izračun kojim se određuje iznos koji će se isplatiti određenom vjerovniku sukladno utvrđenim tražbinama i svoti prikupljenih sredstava u stečajnom postupku. Diobni popis objavljuje se na mrežnoj stranici e-oglasne ploče trgovačkih sudova od kada počinju teći rokovi od 15 dana za eventualnu prijavu tražbine u slučajevima postojanja: (a) parnice radi utvrđivanja osporene vjerovnikove tražbine (članak 275. Stečajnog zakona), (b) razlučnih vjerovnika koji su se odrekli odvojenog namirenja (članak 276. Stečajnog zakona) i (c) kada je tražbina vezana uz odgodni uvjet (članak 277. Stečajnog zakona).

Djelomična dioba

Djelomičnom diobom se stečajnim vjerovnicima, razmjerno njihovim tražbinama, isplaćuje pripadajući iznos prema pritjecanju gotovinskih sredstava u stečajnom postupku. Iznos se raspodjeljuje vjerovnicima u postotku tražbina sukladno raspoloživom iznosu iz unovčene stečajne mase. Postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom određuje odbor vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja, koji će vjerovnike djelomične diobe obavijestiti o postotku namirenja tražbina. Vjerovnici koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj dobi, a koji naknadno ispune pretpostavke za sudjelovanje u namirenju, isplatit će se u narednoj diobi iz preostale stečajne mase, a tek nakon toga moći će se pristupiti namirenju drugih vjerovnika.

Prema članku 280. Stečajnog zakona, u djelomičnoj dobi vjerovnici mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od 8 dana od objave popisa. Sud će donijeti rješenje kojim se prigovor odbija ili se određuje ispravak diobnog popisa. S obzirom na mogućnost žalbe na rješenje o prigovoru u slučaju ispravka diobnog popisa, djelomičnoj dobi može se pristupiti tek nakon pravomoćnosti rješenja o ispravku diobnog popisa.

Završna dioba

Uz suglasnost stečajnog suca stečajna masa koja je preostala i unovčena nakon djelomičnih dioba, raspodjeljuje se u okviru tzv. završne diobe (članak 282. Stečajnog zakona). Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu stečajni sudac odredit će završno ročište vjerovnika i to najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanog izvještajnog ročišta (članak 283. stavak 5. Stečajnog zakona), osim u slučaju ako to nije moguće zbog vođenja sudskog ili upravnog postupka koji je prethodno pitanje za završetak stečaja. Na završnom ročištu, koje ne smije biti održano u roku kraćem od 30 ni duljem od 60 dana od objave poziva za ročište (članak 283. stavak 2. Stečajnog zakona), raspravlja se o završnom računu stečajnog upravitelja, podnose se prigovori na završni popis i vjerovnici odlučuju o neunovčenim predmetima stečajne mase (članak 283. stavak 1. Stečajnog zakona).

Ako su se pri završnoj diobi u punoj visini namirile tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak raspodijeliti na sve osobe koje imaju udjela u dužniku kao pravnoj osobi, dok će u slučaju dužnika pojedinca preostali višak pripasti njemu (članak 288. Stečajnog zakona).

Naknadna dioba

Zaključenje stečajnog postupka ne znači da vjerovnici ne mogu i dalje potraživati svoje tražbine koje nisu uspjeli namiriti tijekom stečajnog postupka. Do namirenja tražbina vjerovnika može doći tzv. naknadnom diobom koju će sud odrediti na prijedlog stečajnog upravitelja ako se nakon završnog ročišta: (1) ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima, (2) iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu ili u slučaju (3) da se naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu (članak 289. stavak 1. Stečajnog zakona).

Imovina koja ulazi u postupak naknadne diobe je stečajna masa i kao takva će se upisati u sudski registar, a Porezna uprava će stečajnoj masi po službenoj dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj (članak 289. Stečajnog zakona). U slučaju naknadne diobe, stečajni upravitelj će iznos podijeliti prema završnom popisu vjerovnicima stečajne mase, a sud će nakon provedene naknadne diobe donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.

Ana Paštrović, mag. iur.

U središtu

stanovi Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.