Početak tijeka roka za sudsku zaštitu protiv odluke poslodavca ako je radnik podnio više zahtjeva za zaštitu prava

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Početak tijeka roka za sudsku zaštitu protiv odluke poslodavca ako je radnik podnio više zahtjeva za zaštitu prava

24.06.2016 12:00

U radnim odnosima uvijek je potrebno paziti na rokove osobito rokove za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu i za podnošenje tužbe sudu. U jednom sudskom predmetu razmatralo se od kada se računa početak tijeka roka za podnošenje tužbe sudu u slučaju ako je radnik poslodavcu podnio više od jednog zahtjeva za zaštitu prava.

Uvjeti pod kojima radnik može zahtijevati zaštitu svojih prava kod poslodavca i pred sudom zadnjih su dvadesetak godina, odnosno od donošenja prvog Zakona o radu u Republici Hrvatskoj, više-manje isti. Prema sadašnjem uređenju iz članka 133. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14) radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Pritom treba napomenuti da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa. Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.

Kod pitanja zaštite prava radnika pred poslodavcem i sudom bitno je naglasiti i to da je pitanje dostave odluka o pravima i obvezama iz radnog odnosa uređeno člankom 132. Zakona o radu. Njime je određena supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku u slučaju kada postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. To znači da kod dostave odluka iz radnog odnosa treba dati prednost načinu dostave koji je predviđen odnosno propisan navedenim ugovorima odnosno aktom poslodavca.

Vezano uz sudsku zaštitu, u radnim odnosima uvijek je potrebno paziti na rokove osobito rokove za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu i tužbe sudu. U tom smislu, u jednom sudskom predmetu razmatralo se od kada se računa početak tijeka roka za podnošenje tužbe sudu u slučaju ako je radnik poslodavcu podnio više od jednog zahtjeva za zaštitu prava. Riječ je o Odluci Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-3095/2012-2 od 14. veljače 2013.

U postupku je utvrđeno da je radnica (tužiteljica) dana 26. srpnja 2011. poštom preporučeno zaprimila odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, a nakon toga je putem pošte preporučenim putem uložila zahtjev za zaštitu prava prvi puta 29. srpnja 2011., drugi puta 10. kolovoza 2011., da bi ponovno to isto učinila i 23. kolovoza 2011. Kao razloge zašto je više puta slala zahtjev za zaštitu prava tužiteljica navodi to što tuženik nije bio primio te zahtjeve.

Kao dan predaje zahtjeva poslodavcu smatra se dan predaje pošti preporučene pošiljke i od tog dana teče rok od 15 dana za odluku poslodavca o zahtjevu radnika i u pogledu tog roka za podnošenje zahtjeva primjenjuje se odredba članka 113. stavak 2. Zakona o parničnom postupku prema kojoj se, u slučaju da je podnesak upućen preko pošte preporučenom pošiljkom, taj dan predaje pošti smatra danom predaje podneska. Prema tome, kada je tužiteljica prvi put podnijela zahtjev za zaštitu prava dana 29. srpnja 2011. putem pošte preporučeno, od tada počinje teći rok za odgovor poslodavca na njezin zahtjev za zaštitu prava, a potom se i dalje računa rok za podnošenje tužbe. To što je tužiteljica ponovno slala zahtjev za zaštitu prava 10. kolovoza 2011., pa potom i 23. kolovoza 2011. ne utječe na tijek roka za podnošenje tužbe, jer su rokovi iz članka 129. tada važećeg Zakona o radu (sada članak 133. Zakona o radu) prekluzivni, pa se ne mogu produljivati daljnjim radnjama tužitelja kao što je to ponovno slanje zahtjeva za zaštitu prava.

Stoga se rok za odgovor poslodavca na zahtjev za zaštitu prava počinje računati od 29. srpnja 2011. i istekao je 13. kolovoza 2011. (subota), no, prema odredbi članka 112. stavak 4. Zakona o parničnom postupku taj rok za odgovor prebacuje se na prvi sljedeći radni dan, a to je 16. kolovoza 2011., budući da je prethodnog dana 15. kolovoza 2011. bio blagdan, a 14. kolovoza neradni dan (nedjelja). Nadalje, od 17. kolovoza 2011. je tekao rok za podnošenje tužbe tužiteljice i istekao je 31. kolovoza 2011. S obzirom na to da je tužiteljica tužbu radi zaštite svog prava iz radnog odnosa podnijela 1. rujna 2011., prekludirana je u svom zahtjevu za sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa, pa je iz tog razloga tužbu trebalo odbaciti.

Dakle, kada radnik dostavi poslodavcu više svojih zahtjeva za zaštitu prava protiv iste odluke o otkazu ugovora o radu, koji su poslani različitih datuma, za početak tijeka roka za odlučivanje o tom zahtjevu, odnosno za početak tijeka roka za sudsku zaštitu podnošenjem tužbe sudu mjerodavno je kada je zahtjev za zaštitu prvi puta predan na poštu preporučeno.

U središtu

stanovi Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.