Pouzdanost kriterija za pokretanje stečajnog postupka
- marginalije uz članak 109. stavak 2. (novog) Stečajnog zakona -
Kao ključnu novinu prvog modernog hrvatskog Stečajnog zakona iz 1996. možemo istaknuti pouzdanost kriterija na temelju kojih se odlučuje o otvaranju stečajnog postupka na prijedlog vjerovnika. Vjerovnik pokreće stečaj ako potraživanje od dužnika ne može naplatiti uz dokaze da je dužnik insolventan.
Vrlo vjerojatno je upravo to i bio razlog otpora usvajanju Stečajnog zakona sve do početka 1997. Ipak, skoro dva desetljeća poslije, donošenjem novog Stečajnog zakona (NN, 71/15), ponovno se postavlja pitanje pouzdanosti kriterija za pokretanje stečajnog postupka od strane vjerovnika budući da je pokretanje i nadalje moguće i na osnovu postojanja nepravomoćne sudske ili upravne odluke. Štoviše, pitanje ima i zanimljivu nomotehničku dimenziju, budući je za isto rješenje u starom Stečajnom zakonu pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te je do donošenja konačne odluke privremeno obustavljeno izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporene zakonske odredbe.
U rubrici stručni članci pročitajte u cijelosti analizu praktičnih, ali i teorijskih implikacija ovakvog pozitivno-pravnog rješenja.
U središtu
Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.