Stečajni postupak nad udrugom

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Stečajni postupak nad udrugom

06.06.2016 08:45

Zakon o udrugama (NN 74/14) u članku 36. stavak 3. predviđa mogućnost stečajnog postupka nad udrugom, a posebno je istaknuto da je stečaj udruge i jedan od mogućih razloga prestanka njezina postojanja (članak 48. Zakona). Zbog velikog broja registriranih udruga u Republici Hrvatskoj i sve češćih otvaranja stečajnih postupaka nad njima, analizirat ćemo specifičnosti postupka stečaja nad udrugom.

Stečajni razlog

Odgovorna osoba za zastupanje udruge obvezna je pokrenuti stečaj udruge uslijed nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti udruge (članak 49. stavak 7. Zakona o udrugama).

Nesposobnost za plaćanje postoji kada udruga kao dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Stečajni zakon (NN 71/15) u članku 6. propisuje da će do nesposobnosti za plaćanje doći u slučaju kada udruga ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana i ako nije isplatila tri uzastopne plaće radnicima sukladno aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku udruge.

Treba istaknuti da udruga u slučaju postojanja stečajnog razloga može u prethodnom stečajnom postupku (članak 115. Stečajnog zakona) namiriti sve tražbine slijedom čega se neće primijeniti navedena odredba Stečajnog zakona o obveznom pokretanju stečajnog postupka u slučaju postojanja nesposobnosti za plaćanje.

Prezaduženost, odnosno ako je imovina udruge manja od postojećih obveza, neće se primijeniti kao razlog otvaranja stečajnog postupka ako se osnovano može pretpostaviti da će udruga nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću (članak 7. Stečajnog zakona).

Pokretanje stečajnog postupka

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti vjerovnik ili sama udruga kao dužnik (članak 109. stavak 1. Stečajnog zakona).

Kada vjerovnik podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbne i stečajnog razloga nad udrugom (članak 109. stavak 2. Stečajnog zakona). U ime udruge kao dužnika, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ovlaštene su podnijeti osoba ovlaštena za zastupanje udruge i likvidator udruge (članak 109. stavak 4. Stečajnog zakona). Ako oni propuste izvršiti svoju obvezu, osobno će odgovarati vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti.

Nadalje, Stečajni zakon u članku 110. propisuje obvezu Financijske agencije da u zakonom određenim slučajevima mora podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Ako je udruga u blokadi odnosno ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju od 120 dana, FINA će u roku od 8 dana od isteka navedenog razdoblja blokade podnijeti zahtjev za provedbu stečajnog postupka (tzv. skraćeni stečajni postupak).

Prestanak djelovanja udruge

Pokretanje stečajnog postupka jedan je od Zakonom o udrugama određenih razloga za prestanak djelovanja udruge (članak 48. stavak 1. Zakona o udrugama). U slučaju pokretanja stečajnog postupka nad udrugom, likvidator udruge ima dužnost nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u registar udruga u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka (članak 48. stavak 2. Zakona o udrugama). Nadležni ured obrisat će udrugu temeljem pravomoćnog sudskog rješenja o zaključenju stečajnog postupka (članak 52. Zakona o udrugama).

Ana Paštrović, mag. iur.

U središtu

Darovi i ostale prigodne nagrade Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.