06.06.2016 08:45

Zakon o udrugama (NN 74/14) u članku 36. stavak 3. predviđa mogućnost stečajnog postupka nad udrugom, a posebno je istaknuto da je stečaj udruge i jedan od mogućih razloga prestanka njezina postojanja (članak 48. Zakona). Zbog velikog broja registriranih udruga u Republici Hrvatskoj i sve češćih otvaranja stečajnih postupaka nad njima, analizirat ćemo specifičnosti postupka stečaja nad udrugom.

Stečajni razlog

Odgovorna osoba za zastupanje udruge obvezna je pokrenuti stečaj udruge uslijed nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti udruge (članak 49. stavak 7. Zakona o udrugama).

Nesposobnost za plaćanje postoji kada udruga kao dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Stečajni zakon (NN 71/15) u članku 6. propisuje da će do nesposobnosti za plaćanje doći u slučaju kada udruga ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana i ako nije isplatila tri uzastopne plaće radnicima sukladno aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku udruge.

Treba istaknuti da udruga u slučaju postojanja stečajnog razloga može u prethodnom stečajnom postupku (članak 115. Stečajnog zakona) namiriti sve tražbine slijedom čega se neće primijeniti navedena odredba Stečajnog zakona o obveznom pokretanju stečajnog postupka u slučaju postojanja nesposobnosti za plaćanje.

Prezaduženost, odnosno ako je imovina udruge manja od postojećih obveza, neće se primijeniti kao razlog otvaranja stečajnog postupka ako se osnovano može pretpostaviti da će udruga nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću (članak 7. Stečajnog zakona).

Pokretanje stečajnog postupka

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti vjerovnik ili sama udruga kao dužnik (članak 109. stavak 1. Stečajnog zakona).

Kada vjerovnik podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbne i stečajnog razloga nad udrugom (članak 109. stavak 2. Stečajnog zakona). U ime udruge kao dužnika, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ovlaštene su podnijeti osoba ovlaštena za zastupanje udruge i likvidator udruge (članak 109. stavak 4. Stečajnog zakona). Ako oni propuste izvršiti svoju obvezu, osobno će odgovarati vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti.

Nadalje, Stečajni zakon u članku 110. propisuje obvezu Financijske agencije da u zakonom određenim slučajevima mora podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Ako je udruga u blokadi odnosno ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju od 120 dana,  FINA će u roku od 8 dana od isteka navedenog razdoblja blokade podnijeti zahtjev za provedbu stečajnog postupka (tzv. skraćeni stečajni postupak).

Prestanak djelovanja udruge

Pokretanje stečajnog postupka jedan je od Zakonom o udrugama određenih razloga za prestanak djelovanja udruge (članak 48. stavak 1. Zakona o udrugama). U slučaju pokretanja stečajnog postupka nad udrugom, likvidator udruge ima dužnost nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u registar udruga u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka (članak 48. stavak 2. Zakona o udrugama). Nadležni ured obrisat će udrugu temeljem pravomoćnog sudskog rješenja o zaključenju stečajnog postupka (članak 52. Zakona o udrugama).

Ana Paštrović, mag. iur.

Turističke uslugeNautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.

U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.

Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.

Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.

Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga  Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove  mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.