Stečajni postupak nad udrugom
Zakon o udrugama (NN 74/14) u članku 36. stavak 3. predviđa mogućnost stečajnog postupka nad udrugom, a posebno je istaknuto da je stečaj udruge i jedan od mogućih razloga prestanka njezina postojanja (članak 48. Zakona). Zbog velikog broja registriranih udruga u Republici Hrvatskoj i sve češćih otvaranja stečajnih postupaka nad njima, analizirat ćemo specifičnosti postupka stečaja nad udrugom.
Stečajni razlog
Odgovorna osoba za zastupanje udruge obvezna je pokrenuti stečaj udruge uslijed nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti udruge (članak 49. stavak 7. Zakona o udrugama).
Nesposobnost za plaćanje postoji kada udruga kao dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Stečajni zakon (NN 71/15) u članku 6. propisuje da će do nesposobnosti za plaćanje doći u slučaju kada udruga ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana i ako nije isplatila tri uzastopne plaće radnicima sukladno aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku udruge.
Treba istaknuti da udruga u slučaju postojanja stečajnog razloga može u prethodnom stečajnom postupku (članak 115. Stečajnog zakona) namiriti sve tražbine slijedom čega se neće primijeniti navedena odredba Stečajnog zakona o obveznom pokretanju stečajnog postupka u slučaju postojanja nesposobnosti za plaćanje.
Prezaduženost, odnosno ako je imovina udruge manja od postojećih obveza, neće se primijeniti kao razlog otvaranja stečajnog postupka ako se osnovano može pretpostaviti da će udruga nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću (članak 7. Stečajnog zakona).
Pokretanje stečajnog postupka
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti vjerovnik ili sama udruga kao dužnik (članak 109. stavak 1. Stečajnog zakona).
Kada vjerovnik podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbne i stečajnog razloga nad udrugom (članak 109. stavak 2. Stečajnog zakona). U ime udruge kao dužnika, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ovlaštene su podnijeti osoba ovlaštena za zastupanje udruge i likvidator udruge (članak 109. stavak 4. Stečajnog zakona). Ako oni propuste izvršiti svoju obvezu, osobno će odgovarati vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti.
Nadalje, Stečajni zakon u članku 110. propisuje obvezu Financijske agencije da u zakonom određenim slučajevima mora podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Ako je udruga u blokadi odnosno ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju od 120 dana, FINA će u roku od 8 dana od isteka navedenog razdoblja blokade podnijeti zahtjev za provedbu stečajnog postupka (tzv. skraćeni stečajni postupak).
Prestanak djelovanja udruge
Pokretanje stečajnog postupka jedan je od Zakonom o udrugama određenih razloga za prestanak djelovanja udruge (članak 48. stavak 1. Zakona o udrugama). U slučaju pokretanja stečajnog postupka nad udrugom, likvidator udruge ima dužnost nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u registar udruga u roku od 8 dana od dana donošenja odluke o pokretanju stečajnog postupka (članak 48. stavak 2. Zakona o udrugama). Nadležni ured obrisat će udrugu temeljem pravomoćnog sudskog rješenja o zaključenju stečajnog postupka (članak 52. Zakona o udrugama).
Ana Paštrović, mag. iur.
U središtu
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.