Stupanjem na snagu Zakona o gradnji, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014., kao i donošenjem Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, na novi je način uređeno energetsko certificiranje zgrade. U vezi toga, u praksi se postavilo pitanje mora li nekretnina koja se prodaje u stečajnom postupku imati energetski certifikat.
Prema uređenju iz Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13), energetski certifikat zgrade odnosno njezinog posebnog dijela izdaje se za zgradu, odnosno njezin posebni dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m2, te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.
Energetskim certifikatom predočuju se energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela. Certifikat vrijedi deset godina od dana izdavanja, a njegov sadržaj i izgled propisuje ministar pravilnikom. Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi, koje su u njegovoj izradi sudjelovale.
Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, dužan je prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat, osim ako se radi o izdavanju uporabne dozvole za određene građevine.
Navedene obveze vlasnika zgrade u prometu nekretnina koje se odnose na iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela postoje od 1. siječnja 2016. Dakle, za vlasnika zgrade ta obveza postoji za prodaju nekretnine već od stupanja na snagu Zakona o gradnji, odnosno od 1. siječnja 2014. Kada je riječ o zgradi javne namjene, člankom 25. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je da vlasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 500 m2 mora izložiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade. Spomenimo i da vlasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 250 m2 mora izložiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade (ta obveza postoji od 9. srpnja 2015.). No, ako se radi o zgradi javne namjene ukupne korisne površine preko 500 m2, komunalni redar obavlja nadzor u vezi energetskog certifikata još od 1. siječnja 2014.
Glede obveze energetskog certificiranja nekretnina koje se iznajmljuju, značajna izmjena uslijedila je donošenjem Pravilnika o izmjeni Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (Narodne novine broj 22/16, stupio na snagu 19. ožujka 2016.) kojim je brisan stavak 2. u članku 6. Pravilnika koji je propisivao da se iznajmljivanje odnosi i na stanove, apartmane i kuće za odmor u kojima se pruža ugostiteljska usluga smještaja. To znači da je nakon mnogo neizvjesnosti i natezanja trebaju li ili ne iznajmljivači ishoditi energetski certifikat, propis ipak otišao u smjeru da ne trebaju.
U vezi s energetskim certificiranjem zgrada u praksi se postavilo pitanje mora li nekretnina koja se prodaje u stečajnom postupku imati energetski certifikat (i za koju, k tome, nije podnesen zahtjev za legalizaciju građevine)?
Odgovor na njega dalo je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u mišljenju, Klasa: 360-01/14-02/161 od 22. travnja 2014.:
„Stečajnim zakonom (Nar. nov., br. 44/96, 29/99,129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12) uređuju se, između ostalog, uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe.
Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12 i 143/13) uređuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada.
Nadalje, za prodaju objekata u stečajnom postupku nije preduvjet provođenje postupka njihovog ozakonjenja.
Također, člankom 24. stavak 2. Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13) propisano je da je vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan prije prodaje pribaviti energetski certifikat. Budući da u stečajnom postupku imovinu stečajnog dužnika ne prodaje njezin vlasnik, mišljenja smo da nije potrebno pribaviti energetski certifikat za prodaju zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela u navedenom postupku.“
Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.
U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.
Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.
Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.
Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.