ESpis je skupni naziv za informatički sustav koji omogućava upravljanje i rad na sudskim predmetima. Pravilnik o radu u sustavu eSpis, kojim je reguliran njegov način rada, na snazi je od 1. travnja 2015. Budući da posljednje izmjene i dopune ovog Pravilnika stupaju na snagu 21. svibnja 2016., u članku ćemo se ukratko osvrnuti na neke njegove značajke.
Donošenjem Pravilnika o radu u sustavu eSpis detaljno se propisuju pravila o načinu rada i korištenju sustava eSpis. Njegova svrha je osigurati jedinstven i pravilan način postupanja u sustavu eSpis od strane korisnika. Danas se sustav eSpis koristi i za dodjeljivanje u rad stečajnih postupaka stečajnim upraviteljima te za dodjeljivanje mentora stečajnim upraviteljima s liste B.
Posljednjim izmjenama i dopunama Pravilnika propisano je da se ovaj sustav koristi i za dodjeljivanje povjerenika u postupcima stečaja potrošača (novi članak 137.f Pravilnika). Nadalje, omogućena je naizmjenična dodjela predmeta koji se odnose na privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi ili udomiteljskoj obitelji (članak 45. točka 3. Pravilnika).
Iako je ovaj sustav, osim sudaca, počeo obuhvaćati i sve veći broj osoba koje sudjeluju u sudskim postupcima kao povjerenici suda, dosadašnjim izmjenama i dopunama Pravilnika nisu obuhvaćeni i sudski vještaci. Sudski vještaci se vrlo često pojavljuju u različitim sudskim predmetima, a njihovo imenovanje i dalje je prepušteno procjeni suda ili stečajnih upravitelja kao sudskih povjerenika u stečajnim postupcima. S obzirom da su sudski vještaci stručne osobe koje svojim znanjem u bitnome mogu utjecati na tijek sudskih postupaka i donošenje zaključka o odlučnim činjenicama od strane sudaca o materiji o kojoj oni ne raspolažu dovoljnim stručnim znanjem, mišljenja smo da bi i sudski vještaci također trebali biti birani metodom nasumičnog odabira za područje određenog suda.
Pravilnik o radu u sustavu eSpis u upotrebi je relativno kratko vrijeme te će se njegove funkcionalnosti vjerojatno još i proširivati. Stoga, da bi se mogao analizirati učinak na vođenje sudskih postupaka ovog, mišljenja smo, jednog od važnijih propisa u novijoj hrvatskoj zakonodavnoj praksi, ipak će morati proteći određeno vrijeme.
Međutim, iz dosadašnje prakse već se može zaključiti da je sustav eSpis uveo veću transparentnost u vođenje različitih sudskih postupaka te je omogućio svakoj osobi koja za to ima pravni interes da izvrši uvid u stanje sudskog predmeta i radnje koje se u njemu poduzimaju. U sudskim predmetima često se odlučuje o temeljnim društvenim pitanjima, a transparentniji način vođenja sudskih postupaka mogao bi ukazati i na uzroke problema dugotrajnosti vođenja tih postupaka – je li problem u radu samih sudaca, osoba koje sudjeluju u sudskim postupcima kao povjerenici suda ili je problem u loše napisanim zakonima.
Daniel Deković, dipl. iur.
Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.
Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.
Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.
U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.
U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.