Sustav eSpis
ESpis je skupni naziv za informatički sustav koji omogućava upravljanje i rad na sudskim predmetima. Pravilnik o radu u sustavu eSpis, kojim je reguliran njegov način rada, na snazi je od 1. travnja 2015. Budući da posljednje izmjene i dopune ovog Pravilnika stupaju na snagu 21. svibnja 2016., u članku ćemo se ukratko osvrnuti na neke njegove značajke.
Donošenjem Pravilnika o radu u sustavu eSpis detaljno se propisuju pravila o načinu rada i korištenju sustava eSpis. Njegova svrha je osigurati jedinstven i pravilan način postupanja u sustavu eSpis od strane korisnika. Danas se sustav eSpis koristi i za dodjeljivanje u rad stečajnih postupaka stečajnim upraviteljima te za dodjeljivanje mentora stečajnim upraviteljima s liste B.
Posljednjim izmjenama i dopunama Pravilnika propisano je da se ovaj sustav koristi i za dodjeljivanje povjerenika u postupcima stečaja potrošača (novi članak 137.f Pravilnika). Nadalje, omogućena je naizmjenična dodjela predmeta koji se odnose na privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi ili udomiteljskoj obitelji (članak 45. točka 3. Pravilnika).
Iako je ovaj sustav, osim sudaca, počeo obuhvaćati i sve veći broj osoba koje sudjeluju u sudskim postupcima kao povjerenici suda, dosadašnjim izmjenama i dopunama Pravilnika nisu obuhvaćeni i sudski vještaci. Sudski vještaci se vrlo često pojavljuju u različitim sudskim predmetima, a njihovo imenovanje i dalje je prepušteno procjeni suda ili stečajnih upravitelja kao sudskih povjerenika u stečajnim postupcima. S obzirom da su sudski vještaci stručne osobe koje svojim znanjem u bitnome mogu utjecati na tijek sudskih postupaka i donošenje zaključka o odlučnim činjenicama od strane sudaca o materiji o kojoj oni ne raspolažu dovoljnim stručnim znanjem, mišljenja smo da bi i sudski vještaci također trebali biti birani metodom nasumičnog odabira za područje određenog suda.
Pravilnik o radu u sustavu eSpis u upotrebi je relativno kratko vrijeme te će se njegove funkcionalnosti vjerojatno još i proširivati. Stoga, da bi se mogao analizirati učinak na vođenje sudskih postupaka ovog, mišljenja smo, jednog od važnijih propisa u novijoj hrvatskoj zakonodavnoj praksi, ipak će morati proteći određeno vrijeme.
Međutim, iz dosadašnje prakse već se može zaključiti da je sustav eSpis uveo veću transparentnost u vođenje različitih sudskih postupaka te je omogućio svakoj osobi koja za to ima pravni interes da izvrši uvid u stanje sudskog predmeta i radnje koje se u njemu poduzimaju. U sudskim predmetima često se odlučuje o temeljnim društvenim pitanjima, a transparentniji način vođenja sudskih postupaka mogao bi ukazati i na uzroke problema dugotrajnosti vođenja tih postupaka – je li problem u radu samih sudaca, osoba koje sudjeluju u sudskim postupcima kao povjerenici suda ili je problem u loše napisanim zakonima.
Daniel Deković, dipl. iur.
U središtu
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.