22.03.2016 16:30

Poslodavcu koji je pravna osoba u slučaju likvidacije trgovačkog društva otvorena je mogućnost okončanja radnog odnosa, a time i postupka likvidacije, poslovno uvjetovanim otkazom osobama koje su zaštićene radi trudnoće, rođenja i njege djeteta.

Zabrana otkaza za posebne kategorije radnika Zakonom o radu (NN br. 93/14) uređena je na nov način. Tako prema članku 34. Zakona o radu ugovor o radu osoba zaštićenih zbog trudnoće, rođenja i njege djeteta (radi se o korištenju sljedećih prava: trudnoća, korištenje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju), prema novom uređenju, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.

Ako je poslodavac pravna osoba, u slučaju likvidacije trgovačkog društva otvorena je mogućnost okončanja radnog odnosa, a time i postupka likvidacije, poslovno uvjetovanim otkazom osobama koje su zaštićene radi trudnoće, rođenja i njege djeteta. Dakle, tim se novim uređenjem rješava problem iz prakse kada poslodavac nije mogao likvidirati svoje društvo zato što je imao radnika ili radnicu koja je koristila neko od navedenih prava.

Ipak, mišljenja smo da se to nije do kraja uspjelo novim rješenjem u odnosu na prestanak ugovora na temelju otkaza. To stoga što odredba članka 34. Zakona o radu nije usklađena s odredbama toga Zakona koje reguliraju otkazni rok (članak 121. Zakona o radu).Naime, ako je u tijeku postupak likvidacije, poslodavac bi radniku trebao dati redoviti poslovno uvjetovani otkaz. Radni odnos na temelju tog otkaza prestaje istekom otkaznog roka (članak 115. stavak 1. Zakona o radu). Međutim, budući da je člankom 121. stavak 2. Zakona o radu propisano da otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom radnog vremena, rada u skraćenom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu – proizlazi da tim radnicima ili radnicama radni odnos neće prestati dok god su u tom zaštićenom statusu. U međuvremenu bi se nad poslodavcem trebao provesti postupak likvidacije te potom i brisanje iz sudskog registra, što se ne može provesti, jer se u tom društvu još uvijek nalazi osoba koja je u radnom odnosu.

Mišljenja smo da je zakonodavac u članku 121. Zakona o radu trebao predvidjeti iznimku od pravila da otkaz ne teče za vrijeme korištenja jednog od navedenog prava, kako bi odredba o otkazu zbog likvidacije društva postigla svrhu. Ovako proizlazi da imamo novu odredbu kojom se nije uspjelo ono što se namjeravalo i koja stoga uopće ne opravdava svoje postojanje. U tom bi smislu trebalo intervenirati prilikom donošenja novele Zakona o radu.

IlustracijaOd 2027. najavljuju se značajne promjene u sustavu poreza na dohodak. Predložene izmjene donose porezno rasterećenje većine mirovina, veće porezno opterećenje paušalnih obrta s višim primicima i privatnih iznajmljivača u turistički najrazvijenijim sredinama, ali i porezno uređenje ulaganja kroz hrvatski investicijski račun (HIR). U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2027.

Uz osvrt na osnovne informacije o potporama za samozapošljavanje isplaćene od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod), u članku pišemo o njihovom poreznom položaju, kada ih ostvaruju fizičke osobe obrtnici - obveznici poreza na dohodak.

U prvom dijelu teksta objavljenom u INSOLVE-u dana 6. srpnja 2026., pisali smo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u ovom, drugom dijelu, pišemo o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) obvezan je, sukladno čl. 6. Zakona o porezu na dohodak, a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak. U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje s obzirom na primjenu potpisanog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (dalje u tekstu: UIDO) koji RH ima potpisan sa državom izvora dohotka te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze. U prvom dijelu teksta pišemo o utvrđivanju i prijavljivanju dohotka iz inozemstva, a u drugom dijelu će biti riječi o doprinosima prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, te plaćanju poreza sukladno međunarodnim ugovorima.

Locco, odnosno lokalna vožnja, predstavlja službenu vožnju koju radnik obavlja vlastitim automobilom za potrebe poslodavca, pri čemu se putovanje odvija na udaljenosti do 30 kilometara od sjedišta poslodavca. Za takve vožnje poslodavac radniku može isplatiti neoporezivu naknadu, o čemu detaljnije donosimo u nastavku.