Poslodavcu koji je pravna osoba u slučaju likvidacije trgovačkog društva otvorena je mogućnost okončanja radnog odnosa, a time i postupka likvidacije, poslovno uvjetovanim otkazom osobama koje su zaštićene radi trudnoće, rođenja i njege djeteta.
Zabrana otkaza za posebne kategorije radnika Zakonom o radu (NN br. 93/14) uređena je na nov način. Tako prema članku 34. Zakona o radu ugovor o radu osoba zaštićenih zbog trudnoće, rođenja i njege djeteta (radi se o korištenju sljedećih prava: trudnoća, korištenje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju), prema novom uređenju, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.
Ako je poslodavac pravna osoba, u slučaju likvidacije trgovačkog društva otvorena je mogućnost okončanja radnog odnosa, a time i postupka likvidacije, poslovno uvjetovanim otkazom osobama koje su zaštićene radi trudnoće, rođenja i njege djeteta. Dakle, tim se novim uređenjem rješava problem iz prakse kada poslodavac nije mogao likvidirati svoje društvo zato što je imao radnika ili radnicu koja je koristila neko od navedenih prava.
Ipak, mišljenja smo da se to nije do kraja uspjelo novim rješenjem u odnosu na prestanak ugovora na temelju otkaza. To stoga što odredba članka 34. Zakona o radu nije usklađena s odredbama toga Zakona koje reguliraju otkazni rok (članak 121. Zakona o radu).Naime, ako je u tijeku postupak likvidacije, poslodavac bi radniku trebao dati redoviti poslovno uvjetovani otkaz. Radni odnos na temelju tog otkaza prestaje istekom otkaznog roka (članak 115. stavak 1. Zakona o radu). Međutim, budući da je člankom 121. stavak 2. Zakona o radu propisano da otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom radnog vremena, rada u skraćenom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu – proizlazi da tim radnicima ili radnicama radni odnos neće prestati dok god su u tom zaštićenom statusu. U međuvremenu bi se nad poslodavcem trebao provesti postupak likvidacije te potom i brisanje iz sudskog registra, što se ne može provesti, jer se u tom društvu još uvijek nalazi osoba koja je u radnom odnosu.
Mišljenja smo da je zakonodavac u članku 121. Zakona o radu trebao predvidjeti iznimku od pravila da otkaz ne teče za vrijeme korištenja jednog od navedenog prava, kako bi odredba o otkazu zbog likvidacije društva postigla svrhu. Ovako proizlazi da imamo novu odredbu kojom se nije uspjelo ono što se namjeravalo i koja stoga uopće ne opravdava svoje postojanje. U tom bi smislu trebalo intervenirati prilikom donošenja novele Zakona o radu.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.