Stečajna masa je cjelokupna imovina dužnika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, te imovina koju dužnik stekne tijekom stečajnog postupka, a formira se kada je oglas o otvaranju stečajnog postupka objavljen na e-oglasnoj ploči, kao jedna od pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka (članak 134. Stečajnog zakona).
Vjerovnici stečajne mase
U stečajnom postupku razlikuju se stečajni vjerovnici, vjerovnici stečajne mase, izlučni i razlučni vjerovnici. Iz stečajne mase namiruju se svi vjerovnici stečajnog dužnika, osim izlučnih vjerovnika čija izlučna prava ne čine stečajnu masu. Iz stečajne mase primarno se namiruju oni vjerovnici koji imaju tražbinu po osnovi troškova stečajnog postupka i druge tražbine prema stečajnoj masi, a koje se smatraju obvezom stečajne mase (vjerovnik stečajne mase) (članak 155 – 157. Stečajnog zakona). Vjerovnici stečajne mase namiruju se prije stečajnih vjerovnika.
U vezi isplata obveza iz stečajne mase, stečajni upravitelj ima obvezu voditi računa da se iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza i izdvojiti sredstva potrebna za namirenje onih obveza za koje se može osnovano pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti. S tim u vezi stečajni upravitelj ima mogućnost uz suglasnost suda, a prije zaključenja stečajnog postupka, izdvojiti dio stečajne mase i položiti ga kod suda ili javnog bilježnika. Nakon zaključenja stečajnog postupka, o isplati tako položenog novca odlučivat će sud na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika stečajne mase (članak 157. Stečajnog zakona).
Stranačka sposobnost stečajne mase
Stečajni zakon je stečajnoj masi u slučajevima brisanja stečajnog dužnika iz sudskog registra priznao stranačku sposobnost. Dakle, kada je stečajni dužnik brisan iz sudskog registra, on više ne može biti stranka u postupku već se umjesto njega kao stranka pojavljuje njegova stečajna masa koju zastupa stečajni upravitelj. U tom slučaju nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe Stečajnog zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima.
Stečajna masa u takvim će se slučajevima upisati u sudski registar, a Porezna uprava Ministarstva financija po službenoj dužnosti odredit će joj i dodijeliti osobni identifikacijski broj. Podaci koji se upisuju u sudski registar za stečajnu masu taksativno su navedeni u članku 438. Stečajnog zakona:
1. matični broj subjekta (MBS)
2. osobni identifikacijski broj (OIB)
3. naziv određen tako da sadrži riječi „stečajna masa iza“ i tvrtku odnosno naziv stečajnog dužnika
4. sjedište određeno prema adresi stečajnog upravitelja
5. ime i prezime stečajnog upravitelja, njegov OIB i adresu prebivališta
6. datum i broj rješenja kojim je određen upis stečajne mase u sudski registar
7. rješenje o brisanju stečajnog dužnika.
Stečajni upravitelj kao zakonski zastupnik stečajne mase koja je stranka u postupku, ima dužnost u slučaju unovčenja imovine dužnika podnositi sudu pisana izvješća koja će se bez odgode objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Stečajni upravitelj može otvoriti i bankovni račun stečajne mase na temelju zaključka suda.
Stečajna masa obrisat će se iz sudskog registra na temelju rješenja suda o brisanju stečajne mase po službenoj dužnosti nakon pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka (članak 438. stavak 2. Stečajnog zakona).
Naknadna dioba i stečajni postupak nad likvidacijskom imovinom
Stečajni zakon u svojim odredbama o naknadnoj diobi (članak 289. Stečajnog zakona) i stečajnom postupku nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati (članak 437. Stečajnog zakona) stečajnoj masi određuje stranačku sposobnost, pa se tada u ime i za račun stečajne mase mogu voditi sporovi tako da se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o stečajnom postupku i namirenju stečajnih vjerovnika Stečajnoga zakona s čim u vezi je stečajna masa tada stranka u postupku te nositelj prava vlasništva i drugih prava.
Ana Paštrović, mag. iur.
Nekretnina u vlasništvu fizičke osobe može se prenijeti na trgovačko društvo u kojem ta osoba ima status člana društva. U ovom tekstu obrađujemo porezne učinke takvog prijenosa kada se nekretnina evidentira u kapitalnim rezervama društva, kao i moguće porezne učinke za fizičku osobu koja unosi nekretninu u rezerve kapitala društva.
Turistički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.
Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.
Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.
Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.