18.02.2016 12:30
Početkom veljače u Narodnim novinama objavljena su tri pravilnika kojima se uređuju pretpostavke za imenovanje povjerenika u postupku stečaja potrošača, način utvrđivanja liste povjerenika kao i određivanje nagrade. U nastavku ćemo se ukratko osvrnuti na ove nove pravilnike.

Pravilnikom o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju povjerenika koji je objavljen u Narodnim novinama broj 12/16, a stupa na snagu 13. veljače 2016., propisani su uvjeti za polaganje stručnog ispita za povjerenika u postupku stečaja potrošača te sadržaj i način obuke povjerenika. Pravilnik razlikuje dvije vrste kandidata koji mogu pristupiti stručnom ispitu za povjerenika – osobe koje su upisane na listu A stečajnih upravitelja te ostale fizičke osobe. Jedna od posebnosti ovoga pravilnika, kao i samog Zakona o stečaju potrošača, jest činjenica da i stečajni upravitelji koji su upisani na listu A stečajnih upravitelja moraju polagati stručni ispit za povjerenika. S obzirom na sve financijske obveze koje su novim Stečajnim zakonom kao i njegovim podzakonskim propisima nametnute stečajnim upraviteljima s liste A (obvezatno osiguranje, obvezatno stručno usavršavanje, plaćanje iskaznica) bit će zanimljivo vidjeti koliko će se uopće stečajnih upravitelja s liste A prijaviti za polaganje ovog ispita.

Budući da osoba upisana na listu A stečajnih upravitelja ima ili bi barem trebala imati dovoljno znanja za vođenje kompleksnih stečajnih postupaka, s pravom se može postaviti pitanje je li uopće potrebno tim osobama nametati dodatne obveze u pogledu polaganja stručnih ispita i to u postupku koji je jednostavniji i manje zahtjevan od stečajnog postupka. U pogledu ostalih osoba koje mogu pristupiti polaganju ovoga ispita bitno je istaći da se stručnom ispitu ne može pristupiti prije nego što je odrađena stručna obuka u trajanju od godine dana. Konkretno, to znači da i osoba koja ima, primjerice, položen ispit za stečajnog upravitelja, a ne nalazi se na listi A stečajnih upravitelja, mora obaviti stručnu praksu jer u protivnom ne ispunjava uvjete za pristupanje stručnom ispitu. Bitno je napomenuti da troškove stručne obuke kao i troškove polaganja stručnog ispita snosi kandidat.

Pravilnikom o utvrđivanju lista povjerenika u postupku stečaja potrošača (NN 12/16) propisani su uvjeti za upis na listu povjerenika. Ti uvjeti gotovo su identični kao i u slučaju upisa stečajnih upravitelja na liste A i B koji su propisani Pravilnikom o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja (NN 104/15). Međutim, povjerenik u postupku stečaja potrošača ne mora imati sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kao što ga mora imati stečajni upravitelji. Postupak brisanja s liste povjerenika također je gotovo identičan kao i za stečajne upravitelje.

Uredbom o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade povjerenicima u postupku stečaja potrošača (NN 13/16) utvrđeni su kriteriji za obračun i plaćanje nagrade za rad povjerenika. Maksimalna nagrada za rad povjerenika iznosi 150.000,00 kuna. S osnova unovčenja imovine povjerenik može ostvariti nagradu u maksimalnom iznosu od 120.000,00 kuna, dok daljnja razlika potječe od dodjeljivanja posebnih nagrada. Visine nagrada određene su u bruto iznosima. Odredbe ove Uredbe vrlo su slične odredbama Uredbe o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima (NN 105/15), a jedina bitna razlika zapravo je u visini nagrade.

Sličnost s navedenom Uredbom je i u tome što Uredba o propisivanju nagrade povjerenicima sadrži i dio o određivanju posebne nagrade ako povjerenik ispita više od 50 prijavljenih tražbina. Apsurdno je što Zakon o stečaju potrošača, propisujući u članku 4. stavak 3. tko može biti dužnik u ovom postupku, određuje da fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost ne smije imati više od trideset vjerovnika. Dakle, ostaju nam fizičke osobe koje ne obavljaju registriranu djelatnost i koje bi eventualno mogle imati više od pedeset vjerovnika. No, rijetki su čak i stečajni postupci u kojima ima više od pedeset vjerovnika koji su prijavili svoje tražbine.

Daniel Deković, dipl. iur.

Turističke uslugeNautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.

U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.

Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.

Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.

Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga  Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove  mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.