Pravilnikom o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju povjerenika koji je objavljen u Narodnim novinama broj 12/16, a stupa na snagu 13. veljače 2016., propisani su uvjeti za polaganje stručnog ispita za povjerenika u postupku stečaja potrošača te sadržaj i način obuke povjerenika. Pravilnik razlikuje dvije vrste kandidata koji mogu pristupiti stručnom ispitu za povjerenika – osobe koje su upisane na listu A stečajnih upravitelja te ostale fizičke osobe. Jedna od posebnosti ovoga pravilnika, kao i samog Zakona o stečaju potrošača, jest činjenica da i stečajni upravitelji koji su upisani na listu A stečajnih upravitelja moraju polagati stručni ispit za povjerenika. S obzirom na sve financijske obveze koje su novim Stečajnim zakonom kao i njegovim podzakonskim propisima nametnute stečajnim upraviteljima s liste A (obvezatno osiguranje, obvezatno stručno usavršavanje, plaćanje iskaznica) bit će zanimljivo vidjeti koliko će se uopće stečajnih upravitelja s liste A prijaviti za polaganje ovog ispita.
Budući da osoba upisana na listu A stečajnih upravitelja ima ili bi barem trebala imati dovoljno znanja za vođenje kompleksnih stečajnih postupaka, s pravom se može postaviti pitanje je li uopće potrebno tim osobama nametati dodatne obveze u pogledu polaganja stručnih ispita i to u postupku koji je jednostavniji i manje zahtjevan od stečajnog postupka. U pogledu ostalih osoba koje mogu pristupiti polaganju ovoga ispita bitno je istaći da se stručnom ispitu ne može pristupiti prije nego što je odrađena stručna obuka u trajanju od godine dana. Konkretno, to znači da i osoba koja ima, primjerice, položen ispit za stečajnog upravitelja, a ne nalazi se na listi A stečajnih upravitelja, mora obaviti stručnu praksu jer u protivnom ne ispunjava uvjete za pristupanje stručnom ispitu. Bitno je napomenuti da troškove stručne obuke kao i troškove polaganja stručnog ispita snosi kandidat.
Pravilnikom o utvrđivanju lista povjerenika u postupku stečaja potrošača (NN 12/16) propisani su uvjeti za upis na listu povjerenika. Ti uvjeti gotovo su identični kao i u slučaju upisa stečajnih upravitelja na liste A i B koji su propisani Pravilnikom o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja (NN 104/15). Međutim, povjerenik u postupku stečaja potrošača ne mora imati sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti kao što ga mora imati stečajni upravitelji. Postupak brisanja s liste povjerenika također je gotovo identičan kao i za stečajne upravitelje.
Uredbom o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade povjerenicima u postupku stečaja potrošača (NN 13/16) utvrđeni su kriteriji za obračun i plaćanje nagrade za rad povjerenika. Maksimalna nagrada za rad povjerenika iznosi 150.000,00 kuna. S osnova unovčenja imovine povjerenik može ostvariti nagradu u maksimalnom iznosu od 120.000,00 kuna, dok daljnja razlika potječe od dodjeljivanja posebnih nagrada. Visine nagrada određene su u bruto iznosima. Odredbe ove Uredbe vrlo su slične odredbama Uredbe o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima (NN 105/15), a jedina bitna razlika zapravo je u visini nagrade.
Sličnost s navedenom Uredbom je i u tome što Uredba o propisivanju nagrade povjerenicima sadrži i dio o određivanju posebne nagrade ako povjerenik ispita više od 50 prijavljenih tražbina. Apsurdno je što Zakon o stečaju potrošača, propisujući u članku 4. stavak 3. tko može biti dužnik u ovom postupku, određuje da fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost ne smije imati više od trideset vjerovnika. Dakle, ostaju nam fizičke osobe koje ne obavljaju registriranu djelatnost i koje bi eventualno mogle imati više od pedeset vjerovnika. No, rijetki su čak i stečajni postupci u kojima ima više od pedeset vjerovnika koji su prijavili svoje tražbine.
Daniel Deković, dipl. iur.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.