Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka
U novom Stečajnom zakonu, koji je stupio na snagu 1. rujna 2015., u članku 111. definiran je Fond iz kojeg se isplaćuju sredstva za namirenje troškova stečajnoga postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika ili iz osiguranja predujma za namirenje stečajnih troškova, a stečajni upravitelj dužan ih je vratiti u Fond nakon što u stečajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.
U novom Stečajnom zakonu, koji je stupio na snagu 1. rujna 2015., u članku 111. definiran je Fond iz kojeg se isplaćuju sredstva za namirenje troškova stečajnoga postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika ili iz osiguranja predujma za namirenje stečajnih troškova, a stečajni upravitelj dužan ih je vratiti u Fond nakon što u stečajnom postupku prikupi za to potrebna sredstva.
U prijašnjem Stečajnom zakonu (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12) koristio se pojam Fond za pokriće troškova stečajnog postupka, no, u suštini je riječ o institutu koji ima istu namjeru – pokriti primarne troškove stečajnog postupka kao što su troškovi nagrade za rad i naknade troškova stečajnim upraviteljima te nužni troškovi vezani za sređivanje arhivske građe i slično. Dobar stečajni zakon svakako bi trebao potaknuti kako vjerovnike tako i dužnike da pravovremeno pokrenu stečajni postupak, a zakonodavac je pokušao novim odredbama ukloniti sveprisutnu pasivnost predlaganja otvaranja stečajnog postupka, ubrzati sam postupak, ali i osigurati naknadu troškova.
Prema novom Stečajnom zakonu, svi predlagatelji stečajnog postupka (vjerovnik ili dužnik, ako zakonom nije drugačije određeno) trebali bi sudjelovati u Fondu za namirenje troškova stečajnog postupka. Financijska agencija ima dvije važne zadaće – dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku osam dana od isteka tog razdoblja te osigurati novčana sredstva za namirenje troškova stečajnog postupka.
Postupak osiguranja novčanih sredstava za namirenje troškova stečajnog postupka opširno je opisan u zakonu te je naglašeno da Financijska agencija, nakon što utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje radi nedostatka novčanih sredstava na računima dužnika pravne osobe, treba naložiti banci da zaplijeni novčana sredstva s računa dužnika u iznosu od 5.000,00 kn za predujam za namirenje troškova stečajnog postupka. Ako uspije zaplijeniti dovoljan iznos za namirenje svih neizvršenih osnova za plaćanje, daljnja zapljena za iznos predujma se obustavlja i oslobodit će iznos zaplijenjenih sredstava te izdati nalog bankama za izvršenje osnova za plaćanje upisanih u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje.
Članak 113. predstavlja novost u hrvatskom stečajnom pravu. Tim člankom propisano je da, ako osobe nabrojane u članku 110. stavak 2. ne podnesu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u propisanom roku, sud će im po službenoj dužnosti naložiti plaćanje predujma za namirenje troškova stečajnog postupka u roku 8 dana. Neiskorišteni iznos predujma nakon završetka postupka uplatit će se u Fond za namirenje troškova stečajnog postupka. Ako osoba ne plati predujam u propisanom roku, primijenit će se na odgovarajući način pravila o prisilnoj naplati novčane kazne u parničnom postupku.
Sukladno članku 114. Stečajnog zakona, podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnog postupka dužan je pri podnošenju prijedloga platiti iznos predujma od 1.000,00 kn u Fond za namirenje troškova stečajnog postupka te po nalogu suda u roku 8 dana dodatni iznos predujma, koji ne može biti viši od 20.000,00 kn, ako Zakonom nije drukčije propisano.
Dakle, u stvaranju Fonda sudjeluju dužnici i vjerovnici, ali nisu ga dužni platiti: radnici i prijašnji dužnikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje stečajnog postupka radi namirenja svoje dospjele tražbine po osnovi rada, Financijska agencija - ako je podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i Republika Hrvatska. Ako podnositelj prijedloga nije uplatio predujam, sud će prijedlog odbaciti kao nedopušten (članak 114. stavak 5.).
Zaključno je važno napomenuti da veliki problem ubrzanju i poticanju pokretanja stečajnog postupka predstavljaju nagomilani dugovi i nataložene financijske poteškoće od prije te je vidljivo da ih zakonodavac mnogim novim odredbama i promjenama u novom Stečajnom zakonu pokušava otkloniti, no, hoće li u tome i uspjeti zasada je teško prognozirati.
Andrea Pavić, mag. iur.
U središtu
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.