Dostava odluka nadležnih tijela koja provode parnične ili izvanparnične postupke vrlo je važan procesni institut jer od trenutka dostave počinju teći zakonski rokovi odnosno od tog trenutka nastupaju pravne posljedice koje su propisane specijalnim zakonima. Ukratko ćemo se osvrnuti na dostavu odluka nadležnih tijela i posebne zakone koji uređuju određena pravna područja.
Sudska pismena u parničnim postupcima dostavljaju se primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku. Način dostave pismena uređen je člancima 133. do 151. ZPP-a. Kada se dostava pismena vrši primjenom pravila ZPP-a, bitno je istaći da se rok od kojega teku pravne posljedice uredno obavljene dostave računa na način da se dan u kojem je pismeno dostavljeno ne računa u rok već rok počinje teći sljedećeg dana od dana uredno obavljene dostave. Također, sukladno članku 112. stavak 4. ZPP-a, u posljednji dan roka ne računa se državni blagdan, nedjelja ili dan u koji sud ne radi već rok istječe protekom prvog sljedećeg radnog dana. Navedeni način računanja rokova u potpunosti je isti kada se pismena dostavljaju putem pošte u izvanparničnim postupcima. Najočitiji primjeri su dostava javnobilježničkih pismena ili sudskih pismena u izvanparničnim postupcima.
Međutim, hrvatski zakonodavac propisao je još jedan način dostave pismena i to dostavu putem oglasne ploče sudova. Pismena se dostavljaju putem oglasne ploče sudova u slučaju kada je takva dostava izričito propisana zakonom ili u slučaju kada se dostava nije mogla obaviti adresatu pa se pismeno dostavlja putem oglasne ploče tzv. prisilna dostava. Pravila o dostavi pismena putem oglasne ploče suda vrlo su slična dostavi putem pošte, ali ipak postoje i određene razlike.
Na dostavu pismena putem oglasne ploče ne primjenjuju se pravila ZPP-a o rokovima već se na takvu dostavu primjenjuju pravila Ovršnog zakona u dijelu kojim je uređena dostava putem oglasne ploče, ako se dostava vrši u civilnim postupcima. Pod civilnim postupcima smatramo dostavu u građanskim, ovršnim, stečajnim ili ostavinskim postupcima. U drugim postupcima dostava je uređena posebnim zakonima koji uređuju te postupke kao primjerice Prekršajnim zakonom, Zakonom o općem upravnom postupku ili Zakonom o upravnim sporovima. U tim postupcima, računanje rokova od dana uredno izvršene dostave uređeno je na identičan način kao i u civilnim postupcima.
Ovršni zakon u članku 8. sadrži odredbe o načinu dostave i računanju rokova kada se dostava vrši putem oglasne ploče. Rok za dostavu pismena putem oglasne ploče iznosi osam dana, ali dan objave pismena na oglasnoj ploči računa se u rok za dostavu. Također, ako zadnji dan roka pada u nedjelju, na državni blagdan ili u dan kada tijelo koje dostavlja pismeno inače ne radi, tada se i taj dan računa u rok.
Potrebno je skrenuti pozornost na neke posebnosti koje su uveli novoobjavljeni zakoni. Tako, primjerice, Stečajni zakon uvodi razlikovanje između objave i dostave pismena putem oglasne ploče. Dakle, Zakonom je propisano koja se pismena samo objavljuju na oglasnoj ploči, a koja se pismena ujedno i dostavljaju. S obzirom na to razlikovanje, rokovi od kojih teku pravne posljedice različiti su s obzirom na činjenicu radi li se o objavi ili o dostavi pismena.
Mišljenja smo da je objava pismena dostavljena svim strankama koje imaju pravni interes u roku od 8 dana od dana objave pismena na oglasnoj ploči suda. Pri tome se rokovi za objavu računaju prema pravilima Ovršnog zakona kojima je uređena dostava. Kada se pismena dostavljaju strankama koje imaju pravni interes, rok se računa na način da je pismeno dostavljeno protekom osmog dana od dana objave. Dakle, rok od kojeg bi počele teći pravne posljedice računao bi se na način da bi protekom osam dana od dana objave počeo teći rok od osam dana za dostavu pismena. Drugim riječima, pismeno je dostavljeno protekom roka od šesnaest dana od dana objave na oglasnoj ploči suda.
Daniel Deković, mag. iur.
Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.
U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.
Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.
Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.
Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.