Računanje rokova od dostave pismena

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Računanje rokova od dostave pismena

23.12.2015 09:42

Dostava odluka nadležnih tijela koja provode parnične ili izvanparnične postupke vrlo je važan procesni institut jer od trenutka dostave počinju teći zakonski rokovi odnosno od tog trenutka nastupaju pravne posljedice koje su propisane specijalnim zakonima. Ukratko ćemo se osvrnuti na dostavu odluka nadležnih tijela i posebne zakone koji uređuju određena pravna područja.

Sudska pismena u parničnim postupcima dostavljaju se primjenom odredbi Zakona o parničnom postupku. Način dostave pismena uređen je člancima 133. do 151. ZPP-a. Kada se dostava pismena vrši primjenom pravila ZPP-a, bitno je istaći da se rok od kojega teku pravne posljedice uredno obavljene dostave računa na način da se dan u kojem je pismeno dostavljeno ne računa u rok već rok počinje teći sljedećeg dana od dana uredno obavljene dostave. Također, sukladno članku 112. stavak 4. ZPP-a, u posljednji dan roka ne računa se državni blagdan, nedjelja ili dan u koji sud ne radi već rok istječe protekom prvog sljedećeg radnog dana. Navedeni način računanja rokova u potpunosti je isti kada se pismena dostavljaju putem pošte u izvanparničnim postupcima. Najočitiji primjeri su dostava javnobilježničkih pismena ili sudskih pismena u izvanparničnim postupcima.

Međutim, hrvatski zakonodavac propisao je još jedan način dostave pismena i to dostavu putem oglasne ploče sudova. Pismena se dostavljaju putem oglasne ploče sudova u slučaju kada je takva dostava izričito propisana zakonom ili u slučaju kada se dostava nije mogla obaviti adresatu pa se pismeno dostavlja putem oglasne ploče tzv. prisilna dostava. Pravila o dostavi pismena putem oglasne ploče suda vrlo su slična dostavi putem pošte, ali ipak postoje i određene razlike.

Na dostavu pismena putem oglasne ploče ne primjenjuju se pravila ZPP-a o rokovima već se na takvu dostavu primjenjuju pravila Ovršnog zakona u dijelu kojim je uređena dostava putem oglasne ploče, ako se dostava vrši u civilnim postupcima. Pod civilnim postupcima smatramo dostavu u građanskim, ovršnim, stečajnim ili ostavinskim postupcima. U drugim postupcima dostava je uređena posebnim zakonima koji uređuju te postupke kao primjerice Prekršajnim zakonom, Zakonom o općem upravnom postupku ili Zakonom o upravnim sporovima. U tim postupcima, računanje rokova od dana uredno izvršene dostave uređeno je na identičan način kao i u civilnim postupcima.

Ovršni zakon u članku 8. sadrži odredbe o načinu dostave i računanju rokova kada se dostava vrši putem oglasne ploče. Rok za dostavu pismena putem oglasne ploče iznosi osam dana, ali dan objave pismena na oglasnoj ploči računa se u rok za dostavu. Također, ako zadnji dan roka pada u nedjelju, na državni blagdan ili u dan kada tijelo koje dostavlja pismeno inače ne radi, tada se i taj dan računa u rok.

Potrebno je skrenuti pozornost na neke posebnosti koje su uveli novoobjavljeni zakoni. Tako, primjerice, Stečajni zakon uvodi razlikovanje između objave i dostave pismena putem oglasne ploče. Dakle, Zakonom je propisano koja se pismena samo objavljuju na oglasnoj ploči, a koja se pismena ujedno i dostavljaju. S obzirom na to razlikovanje, rokovi od kojih teku pravne posljedice različiti su s obzirom na činjenicu radi li se o objavi ili o dostavi pismena.

Mišljenja smo da je objava pismena dostavljena svim strankama koje imaju pravni interes u roku od 8 dana od dana objave pismena na oglasnoj ploči suda. Pri tome se rokovi za objavu računaju prema pravilima Ovršnog zakona kojima je uređena dostava. Kada se pismena dostavljaju strankama koje imaju pravni interes, rok se računa na način da je pismeno dostavljeno protekom osmog dana od dana objave. Dakle, rok od kojeg bi počele teći pravne posljedice računao bi se na način da bi protekom osam dana od dana objave počeo teći rok od osam dana za dostavu pismena. Drugim riječima, pismeno je dostavljeno protekom roka od šesnaest dana od dana objave na oglasnoj ploči suda.

Daniel Deković, mag. iur.

U središtu

stanovi Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.

U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.

Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.