Stupanjem na snagu Stečajnog zakona (NN 71/15) prestao je vrijediti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/2012, 144/2012, 81/2013, 112/2013) u dijelu kojim se reguliraju postupci predstečajne nagodbe, pa sada u jednom zakonu imamo odredbe o predstečaju i stečaju.
Predstečajni postupak ima svrhu omogućiti poduzetniku s poslovnim poteškoćama nastavljanje obavljanja djelatnosti i uređenje njegova odnosa s vjerovnicima (članak 2. stavak 1.). Pretpostavka otvaranja predstečajnog postupka, u navedenu svrhu, je postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje dužnika, koja postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje obveze neće moći ispuniti po dospijeću, a dokazuje se potvrdom Financijske agencije i obračunom neisplaćene plaće (članak 4.).
Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka
Predstečajni postupak pokreće se prijedlogom za otvaranje predstečajnog postupka, a ovlašteni su ga podnijeti dužnik ili vjerovnik u suglasnosti s dužnikom. Podnositelj je dužan uz prijedlog dostaviti isprave propisane u članku 26. Stečajnog zakona od kojih je najvažniji plan restrukturiranja. Prema članku 27. Zakona plan financijskog restrukturiranja mora sadržavati ponudu vjerovnicima o načinu, rokovima i uvjetima namirenja tražbina te rok za dobrovoljno ispunjenje.
Pravna posljedica podnošenja prijedloga do donošenja rješenja o otvaranju predstečajnog postupka, je da dužnik može obavljati samo plaćanja koja su nužna za redovito poslovanje i ne može otuđivati niti opterećivati svoju imovinu sukladno članku 29 Zakona.
Otvaranje predstečajnog postupka
Sud je dužan odlučiti o prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka. Kada utvrdi postojanje predstečajnog razloga i ispunjenje pretpostavki za otvaranje predstečajnog postupka donijet će rješenje o otvaranju predstečajnog postupka (članak 33. stavak 1.).
Pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka nastupaju u trenutku objave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka na stranicama e-Oglasne ploče sudova prema članku 65. stavku 1. Stečajnog zakona.
Prijava i utvrđivanje tražbina
Vjerovnici dužnika za prijavu tražbine imaju rok od 15 dana od objave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka. U članku 46. stavku 1. Stečajnog zakona propisano je da tražbine ispituje sud, a tada se o prijavljenim tražbinama vjerovnika imaju dužnost očitovati i dužnik i povjerenik. Ako bilo koja od tih stranaka ospori tražbinu, sud će je rješenjem o utvrđenim i ispitanim tražbinama uputiti u parnicu.
Protiv navedenog rješenja pravo na žalbu ima dužnik i svaki vjerovnik u dijelu koji se odnosi na njegovu prijavljenu tražbinu i tražbinu koju je osporio (članak 51. stavak 1.).
Plan restrukturiranja
Ročište za glasovanje o planu restrukturiranja mora se održati najkasnije 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama. Na ročištu za glasovanje raspravlja se o dužnikovu planu restrukturiranja i prijedlozima vjerovnika za izmjenu predloženog plana restrukturiranja. O planu restrukturiranja glasa se po skupinama u koje je sud razvrstao vjerovnike. Smatra se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako su ispunjena dva uvjeta: prvi - apsolutna većina svih vjerovnika i drugi - ako u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana (članak 59. stavak 2.). Vjerovnik je tijekom navedenog postupka ovlašten istaknuti prigovor i učiniti vjerojatnim razloge koji ukazuju da se planom restrukturiranja umanjuju njegova prava ispod razine koju bi razumno očekivao ostvariti u slučaju neprovedbe restrukturiranja, a sud je dužan u rješenju o prihvaćanju plana restrukturiranja i potvrdi predstečajnog sporazuma obrazložiti razloge odbijanja takvog prigovora vjerovnika (članak 61. stavak 1.).
Stečajni zakon propisuje da u slučaju prihvaćanja plana restrukturiranja od strane vjerovnika sud rješenjem utvrđuje prihvaćanje plana restrukturiranja i potvrđuje predstečajni sporazum. Predstečajni sporazum ima pravni učinak i prema vjerovnicima osporenih tražbina, ako se one naknadno utvrde.
Obustava predstečajnog postupka
U slučaju da vjerovnici potrebnim većinama ne prihvate plan restrukturiranja ili se utvrdi postojanje bilo koje od negativnih pretpostavki navedenih u članku 61. Stečajnog zakona, sud će donijeti rješenje kojim utvrđuje uskraćivanje potvrde predstečajnog sporazuma i obustavlja predstečajni postupak.
Od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka Financijska agencija nastavlja s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima dužnika, osima ako je predstečajni postupak obustavljen jer je dužnik ispunio obveze prema svim dužnicima (članak 70. stavak 2.).
Trajanje predstečajnog postupka
Prema članku 63. Stečajnog zakona, predstečajni postupak mora završiti u roku od 120 dana, računajući od podnošenja prijedloga, a iznimno sud može, na prijedlog dužnika, dopustiti produženje roka za daljnjih 90 dana ako smatra da bi to bilo svrhovito za sklapanje predstečajnog sporazuma.
Ana Paštrović, mag. iur.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.
U tijeku je modernizacija i digitalizacija procesa oporezivanja te poboljšanje učinkovitosti nadzora i administrativnih postupaka. U tom smislu očekuju se značajne promjene u postupcima rada poreznih obveznika i njihovih knjigovodstava. U ovom tekstu donosimo pregled izmjena na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: PDV) te informacije vezano uz propisivanje obveze izdavanja eRačuna.
Porezni propis omogućava poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike bez dodatnog poreznog opterećenja do 700,00 eura godišnje. U ovom kratkom članku donosimo ključne informacije o poreznom okviru i praktičnim smjernicama vezanim uz isplatu prigodnih nagrada, uključujući podatke vezane uz JOPPD obrazac i načine isplate.