23.11.2015 08:00

Stupanjem na snagu Stečajnog zakona (NN 71/15) prestao je vrijediti Zakon o financijskom  poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/2012, 144/2012, 81/2013, 112/2013) u dijelu kojim se reguliraju postupci predstečajne nagodbe, pa sada u jednom zakonu imamo odredbe o predstečaju i stečaju.

Predstečajni postupak ima svrhu omogućiti poduzetniku s poslovnim poteškoćama nastavljanje obavljanja djelatnosti i uređenje njegova odnosa s vjerovnicima (članak 2. stavak 1.). Pretpostavka otvaranja predstečajnog postupka, u navedenu svrhu, je postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje dužnika, koja postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje obveze neće moći ispuniti po dospijeću, a dokazuje se potvrdom Financijske agencije i obračunom neisplaćene plaće (članak 4.).

Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka

Predstečajni postupak pokreće se prijedlogom za otvaranje predstečajnog postupka, a ovlašteni su ga podnijeti dužnik ili vjerovnik u suglasnosti s dužnikom. Podnositelj je dužan uz prijedlog dostaviti isprave propisane u članku 26. Stečajnog zakona od kojih je najvažniji plan restrukturiranja. Prema članku 27. Zakona plan financijskog restrukturiranja mora sadržavati ponudu vjerovnicima o načinu, rokovima i uvjetima namirenja tražbina te rok za dobrovoljno ispunjenje.

Pravna posljedica podnošenja prijedloga do donošenja rješenja o otvaranju predstečajnog postupka, je da dužnik može obavljati samo plaćanja koja su nužna za redovito poslovanje i ne može otuđivati niti opterećivati svoju imovinu sukladno članku 29 Zakona.

Otvaranje predstečajnog postupka

Sud je dužan odlučiti o prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka. Kada utvrdi postojanje predstečajnog razloga i ispunjenje pretpostavki za otvaranje predstečajnog postupka donijet će rješenje o otvaranju predstečajnog postupka (članak 33. stavak 1.).

Pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka nastupaju u trenutku objave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka na stranicama e-Oglasne ploče sudova prema članku 65. stavku 1. Stečajnog zakona.

Prijava i utvrđivanje tražbina

Vjerovnici dužnika za prijavu tražbine imaju rok od 15 dana od objave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka. U članku 46. stavku 1. Stečajnog zakona propisano je da tražbine ispituje sud, a tada se o prijavljenim tražbinama vjerovnika imaju dužnost očitovati i dužnik i povjerenik. Ako bilo koja od tih stranaka ospori tražbinu, sud će je rješenjem o utvrđenim i ispitanim tražbinama uputiti u parnicu.

Protiv navedenog rješenja pravo na žalbu ima dužnik i svaki vjerovnik u dijelu koji se odnosi na njegovu prijavljenu tražbinu i tražbinu koju je osporio (članak 51. stavak 1.).

Plan restrukturiranja

Ročište za glasovanje o planu restrukturiranja mora se održati najkasnije 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama. Na ročištu za glasovanje raspravlja se o dužnikovu planu restrukturiranja i prijedlozima vjerovnika za izmjenu predloženog plana restrukturiranja. O planu restrukturiranja glasa se po skupinama u koje je sud razvrstao vjerovnike. Smatra se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako su ispunjena dva uvjeta: prvi - apsolutna većina svih vjerovnika i drugi - ako u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana (članak 59. stavak 2.). Vjerovnik je tijekom navedenog postupka ovlašten istaknuti prigovor i učiniti vjerojatnim razloge koji ukazuju da se planom restrukturiranja umanjuju njegova prava ispod razine koju bi razumno očekivao ostvariti u slučaju neprovedbe restrukturiranja, a sud je dužan u rješenju o prihvaćanju plana restrukturiranja i potvrdi predstečajnog sporazuma obrazložiti razloge odbijanja takvog prigovora vjerovnika (članak 61. stavak 1.).

Stečajni zakon propisuje da u slučaju prihvaćanja plana restrukturiranja od strane vjerovnika sud rješenjem utvrđuje prihvaćanje plana restrukturiranja i potvrđuje predstečajni sporazum. Predstečajni sporazum ima pravni učinak i prema vjerovnicima osporenih tražbina, ako se one naknadno utvrde.

Obustava predstečajnog postupka

U slučaju da vjerovnici potrebnim većinama ne prihvate plan restrukturiranja ili se utvrdi postojanje bilo koje od negativnih pretpostavki navedenih u članku 61. Stečajnog zakona, sud će donijeti rješenje kojim utvrđuje uskraćivanje potvrde predstečajnog sporazuma i obustavlja predstečajni postupak.

Od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka Financijska agencija nastavlja s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima dužnika, osima ako je predstečajni postupak obustavljen jer je dužnik ispunio obveze prema svim dužnicima (članak 70. stavak 2.).

Trajanje predstečajnog postupka

Prema članku 63. Stečajnog zakona, predstečajni postupak mora završiti u roku od 120 dana, računajući od podnošenja prijedloga, a iznimno sud može, na prijedlog dužnika, dopustiti produženje roka za daljnjih 90 dana ako smatra da bi to bilo svrhovito za sklapanje predstečajnog sporazuma.

Ana Paštrović, mag. iur.

Turističke uslugeNautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.

U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.

Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.

Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.

Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga  Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove  mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.