30.10.2015 14:53

Dana 1. studenoga 2015. godine na snagu stupaju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, Zakon o dopunama Zakona o sudskim pristojbama i Zakon o izmjeni Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Zakonske promjene prvenstveno će dovesti do smanjenja troškova likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i društva s ograničenom odgovornošću, ali i drugih upisa u sudski registar.

Bitna novina koju nam donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 110/15) je ta da se napušta objava oglasa u Narodnim novinama te sezamjenjuje objavom oglasa na internetskoj stranici sudskog registra, kao jednakoučinkovitim, ali znatno jeftinijim načinom oglašavanja (budući tekst članka 64. ZTD-a„(1) Upis usudski registar trgovački sud objavljuje bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj senalazi sudski registar. (2) Smatra se da je upis objavljen istekom dana objave na internetskojstranici na kojoj se nalazi sudski registar.“; članka 174. stavak 1.: „Ako je zakonom ili statutomodređeno da se objavljuju podaci i priopćenja društva, oni se objavljuju na internetskojstranici na kojoj se nalazi sudski registar.“ i članka 368. stavak 3.: „Odluka o prestanku društvaobjavljuje se u na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.“).

Budući da se do stupanja na snagu predmetnih izmjena svi upisi u sudski registar objavljuju u Narodnim novinama, ta promjena dovest će do znatnog smanjenja troškova prilikom izmjena u društvu kapitala.

Nadalje, Odluka o prestanku društva u obliku javnobilježničke isprave moći će sadržavati izjavu likvidatora o nepostojanju okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njegovu imenovanju, te izjavu da je upoznat s time da o svemu mora uredno izvještavati sud, kao i potpis likvidatora koji se pohranjuje u sudski registar, a što su do sada bile zasebne isprave koje su stvarale dodatni trošak. Doduše, kao što i Vlada RH navodi u obrazloženju Prijedloga zakona, navedeno se odnosi na članove uprave koji će provoditi likvidaciju jer su oni tražene obveze već ispunili kao članovi uprave. Dakle, ako se za likvidatora imenuje osoba koja nije član uprave, i dalje će se sačiniti zasebna izjava likvidatora i njegov ovjereni potpis koji se pohranjuje u registru.

Ujedno se pojednostavljuje postupak likvidacije društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Naime, umjesto do sada tri obvezne objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine u Narodnim novinama, propisana je obveza samo jedne objave, i to na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Postupak likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću ubrzava se i skraćivanjem razdoblja u kojem vjerovnici mogu prijaviti tražbine sa šest mjeseci na dva mjeseca od objave poziva, a razdoblje nakon kojeg likvidatori mogu podijeliti imovinu društva s jedne godine na šest mjeseci.

U cilju smanjenja troškova likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, dopunjena je i odredba članka 10. točke 9. Zakona o javnobilježničkim pristojbama na način da se omogućava oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi članovima jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću za sve isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.

Dana 1. studenoga 2015. na snagu stupaju i dopune Zakona o sudskim pristojbama. Dopunjenom odredbom Zakona o sudskim pristojbama na jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću prestaje se primjenjivati Tar. br. 26. st. 2. prema kojem se za promjenu podataka plaća pristojba u visini od 150,00 kuna, te se smanjuje pristojba za upis promjene podataka jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na iznos od 30,00 kuna.

Također, sudska pristojba za podnesak kojim se sudskom registru dostavljaju podaci i priopćenja trgovačkih društava radi objave na internetskoj stranici sudskog registra plaćat će se u visini od 100,00 kuna, umjesto dosadašnjih objava u Narodnim novinama za koje se plaćalo ovisno o vrsti oglasa, i to u višestruko većim iznosima.

S obzirom na izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima kojima se napušta obveza objave u Narodnim novinama te se zamjenjuje objavom na mrežnoj stranici sudskog registra, nužne su bile i izmjene Zakona o sudskom registru. Sukladno tome, podaci o upisu u registar i podaci o prestanku subjekta, po pravomoćnosti rješenja o upisu objavit će se bez odgađanja na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar.

Prilikom podnošenja podneska kojim se sudskom registru dostavljaju podaci i priopćenja radi objave na internetskoj stranici sudskog registra, predlagatelj je dužan platiti sudsku pristojbu u visini određenoj Zakonom o sudskim pristojbama. Zbog, kako je obrazloženo – efikasnije objave, predlagatelj je ujedno dužan podatke i priopćenja čiju objavu traži dostaviti na papiru i u elektroničkom obliku na mediju pogodnom za prijenos podataka.

Još jedna novina koju donosi dopuna Zakona o sudskom registru je ta da se uvodi mogućnost javno dostupnih upisanih podataka o fizičkim osobama u registru (podaci o članovima uprave, zamjenicima članova uprave, predsjednicima i članovima nadzornih odbora društva, odnosno izvršnim direktorima, predsjednicima i članovima upravnih odbora, prokuristima, članovima društva), i to prema njihovom OIB-u na način da je vidljiv popis subjekata upisa, razdoblja i svojstvo u kojem je osoba upisana u registar, uključujući i podatke o tim osobama koji su brisani. Podaci će biti dostupni kao informacija u elektroničkom obliku za koje registarski sud ne izdaje prijepis, presliku, izvadak ili potvrdu.

Kao razlog svih ovih izmjena navodi se olakšavanje članovima društva pravovremeni izlazak s tržišta, odnosno, potiče ih se da ne izbjegavaju donošenje odluke o prestanku poslovanja zbog toga što im je postupak likvidacije preskup, čime se smanjuje opterećenje na cijeli sustav. Naime, odlukom o pokretanju likvidacije članovi društva koji više neće ili ne mogu obavljati gospodarsku djelatnost putem društva kojeg su prethodno osnovali, oslobađaju sudske kapacitete jer svoju obvezu brisanja trgovačkog društva ne prebacuju na državne institucije, koja je u suprotnom, pod pretpostavkama propisanim zakonom, dužna društvo ukloniti s tržišta nakon provedenoga postupka stečaja ili brisanja iz sudskog registra po službenoj dužnosti.

Ana Sabljak, dipl. iur.

Darovi i ostale prigodne nagradePorezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.

Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.

Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

Konačan drugi dohodak
12.03.2026 09:07

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.