Osnovne novine Stečajnog zakona u vezi imenovanja stečajnih upravitelja
Novim Stečajnim zakonom (NN 71/15) uvedene su značajne promjene u vezi imenovanja stečajnih upravitelja. Svrha im je novim zakonskim rješenjima osigurati višu razinu stručnosti i osposobljenosti za obavljanje ove važne i zahtjevne funkcije u okviru stečajnog postupka.
Temeljem SZ 2015. pozicija stečajnog upravitelja u potpunosti se mijenja u vezi pravila o izboru stečajnog upravitelja, listama stečajnih upravitelja te stručnom ispitu i obuci stečajnih upravitelja. Ministar pravosuđa je sukladno propisanoj dužnosti iz članka 439. SZ 2015. donio provedbene propise kojima se pobliže uređuju navedena zakonska rješenja: Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja (NN 104/15), Pravilnik o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju stečajnih upravitelja (NN 104/15) i Pravilnik o pretpostavkama i načinu izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira (NN 106/15).
A i B lista stečajnih upravitelja
Vjerojatno najznačajnija promjena u odnosu na prijašnji Stečajni zakon koji je propisivao jedinstvenu listu stečajnih upravitelja na vrijeme od četiri godine, je postojanje dvije liste – A i B liste i to bez ograničenja u pogledu njihova važenja (članci 79. i 80. SZ 2015.).
Lista A u odnosu na listu B razlikuje se u posebnim uvjetima za upis na listu stečajnih upravitelja budući da je zakonodavac odlučio da na listi A stečajnih upravitelja budu osobe s radnim iskustvom u službi stečajnog upravitelja. Stoga je i donesen Pravilnik o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju stečajnih upravitelja (NN 104/15) kojim se propisuje sadržaj i način provedbe stručne obuke i usavršavanja nakon položenog stručnog ispita (članci 24 – 28. Pravilnika).
Nadalje, zanimljivo je zakonsko uređenje transfera stečajnih upravitelja s postojeće liste na listu A prema novom Stečajnom zakonu. Temeljem članka 440. SZ 2015. ako osoba dostavi isprave iz kojih proizlazi da je obavljala dužnost stečajnog upravitelja u više od 10 otvorenih stečajnih postupaka ili dužnost stečajnog upravitelja obavlja najmanje 3 godine, provest će se navedeni upis.
Izbor i imenovanje stečajnih upravitelja
Postupak imenovanja stečajnog upravitelja u novom Stečajnom zakonu provodi se kroz fazu izbora nakon koje sud imenuje izabranog stečajnog upravitelja (članci 84. i 85. SZ 2015.).
Pravilnikom o pretpostavkama i načinu izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira (NN 106/15) opisana je metoda slučajnog izbora s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnog suda, a pritom je odstupanje od navedene metode dopušteno samo u zakonom propisanim slučajevima (članak 84. st. 1. SZ 2015.).
Nakon provedene faze izbora, stečajni sudac imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnog postupka. Ako je umjesto izabranog upravitelja nasumičnim odabirom sud odlučio izabrati drugog stečajnog upravitelja, propisana je obveza da se odluka o imenovanju mora obrazložiti. Ta se odluka može pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka (članak 85. SZ 2015. i članak 8. stavak 2. Pravilnika).
S tim u vezi, čini se da je zakonodavac u navedenim odredbama ovlastio predsjednike sudova da na temelju osobne diskrecijske ocjene odlučuju o stručnosti stečajnih upravitelja što je suprotno svrsi koja se željela postići navedenim novinama.
Pretpostavka dostojnosti, članak 79. stavak 2. al. 1. i 2. SZ 2015.
Prema novom Stečajnom zakonu na liste stečajnih upravitelja ne može biti upisana fizička osoba koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti te će se smatrati da ona ne ispunjava pretpostavku dostojnosti za obavljanje poslova stečajnog upravitelja.
S obzirom da u slučaju osude za bilo koje kazneno djelo koje se pokreće po službenoj dužnosti navedena odredba ima za pravnu posljedicu zabranu obavljanja stečajno upraviteljske službe, Ustavnom sudu podnesen je prijedlog za ocjenu ustavnosti u dijelu članka 79. SZ 2015. na temelju članka 30. Ustava RH sa ciljem da se u navedenom slučaju u obzir trebaju uzimati ona kaznena dijela koja bi utjecala na dostojnost u obavljanju funkcije i poslova stečajnog upravitelja.
Ana Paštrović, mag. iur.
U središtu
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.