Osnovne pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka prema novom Stečajnom zakonu

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Osnovne pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka prema novom Stečajnom zakonu

02.10.2015 09:37

Već zbog same činjenice otvaranja stečajnog postupka nastaju određene pravne posljedice koje se odnose na pravni položaj subjekata u stečajnom postupku, njihove radnje, druge postupke i pravne poslove.

Novi Stečajni zakon (2015.), poput njegovog prethodnika (Stečajni zakon 1997.), te posljedice dijeli na tri skupine: 1. osnovne pravne posljedice (članak 150 do čl. 180.), 2. učinak stečaja na ispunjenje pravnih poslova (članak 181 do čl. 197.) i 3. pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika (članak 198. do čl. 215.). Istaknut ćemo novine koje donosi novi Stečajni zakon u području osnovnih pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka.

Prva značajna promjena je određivanje vremena nastupanja pravnih posljedica. Prema članku 158. stavak 1. (SZ 2015.), pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, odnosno od točno određenog sata i minute kad je navedeni oglas objavljen. To se razlikuje od odredbe prethodnog Stečajnog zakona koja je propisivala da posljedice nastaju već početkom dana u kojem je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda (članak 88/1 SZ 1997.) i time je to pravilo imalo povratni učinak.

Prema novom Stečajnom zakonu, ako je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak opet bude otvoren, u drugim sudskim postupcima u kojima je stranka stečajni dužnik sud će ukinuti sve radnje provedene od dana donošenja odluke o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnoga postupka do ponovnoga otvaranja stečajnoga postupka (članak 158/3 SZ 2015.). To znači da će sve radnje koje je stečajni upravitelj u sudskim postupcima poduzeo u ime stečajnog dužnika u tom razdoblju biti ukinute. Isto tako moguće je i ukidanje radnji poduzetih od strane trećih osoba u sudskim postupcima koje su načelno povoljne za stečajnog dužnika.

Nove su i odredbe o trajanju postupaka u kojima je stranka dužnik. Prema članku 166. (SZ 2015.), u postupku pred sudom u kojem je stranka stečajni dužnik, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja. Takav postupak mora se završiti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o nastavku parničnoga postupka, a o žalbi protiv odluke prvostupanjskoga suda drugostupanjski sud dužan je donijeti odluku u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe. Sankcije za povredu tih odredaba Zakon ne predviđa.

Precizirane su i nadopunjene odredbe o prestanku razlučnih prava koja su stečena ovrhom odnosno prisilnim sudskim osiguranjem neposredno prije otvaranja stečajnog postupka. (članak 168/1 SZ 2015.). Novost je da će se ta prava brisati iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda, i da, ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje donosi sud u stečajnom postupku (članak 168/2 SZ 2015.).

Nadalje, prema novom zakonskom rješenju razlučni vjerovnici nisu više ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja (članak 169/5 SZ 2015.) na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika, a postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka, prekidaju se. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku (članak 169/6 SZ 2015.). Tu se može postaviti pitanje hoće li stečajni sud u unovčenju predmeta razlučnog prava biti doista brži od suda koji vodi ovršni postupak i dovodi li to do smanjenja troškova.

Novi Stečajni zakon u potpunosti je ukinuo mogućnost zatvaranja dužnika, odnosno, ako je dužnik pravna osoba, osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, članova nadzornoga tijela, osobno odgovornih članova dužnika ovlaštenih za zastupanje i osoba koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom posljednjih dviju godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a koja mogućnost je prema starom Stečajnom zakonu (članak 107/2-4 SZ 1997.) postojala u slučaju njihove nesuradnje. Novi Zakon ostavlja odredbe o dovođenju i novčanoj kazni u slučaju kršenja dužnosti obavješćivanja i suradnje dužnika i zakonskih zastupnika (članak 178. SZ 2015.), ali smanjuje novčanu kaznu s najviše 50 000 kn na najviše 10 000 kn. Time se umanjuje mogućnost generalne i specijalne prevencije nesuradnje osoba koje su dužne zakonski surađivati sa sudovima i voditi računa o pravima vjerovnika.

Lucija Prkačin, mag. iur.

U središtu

Automobil Posljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.

Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.