Međunarodna financijska korporacija (International Financial Corporation - IFC) najveća je globalna razvojna institucija svoje vrste i jedna od pet institucija koje čine Grupaciju Svjetske banke.
Međunarodna financijska korporacija nastala je na temelju Sporazuma o međunarodnoj financijskoj korporaciji iz 1956. godine. Sjedište joj je u Washingtonu, a Republika Hrvatska postala je njezinom članicom 25. veljače 1993. na temelju Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu i drugim međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije. U početku je imala 31 državu članicu, a danas ih ima 184.
Ministarstvo financija Republike Hrvatske određeno je kao nadležno tijelo, a resorni ministar guverner je IFC-a za Hrvatsku. Hrvatska posjeduje 2.882 dionice IFC-a što joj za upravljačkim stolom daje 3681 glas odnosno 0,14% glasačke snage. Najviše glasova imaju Sjedinjene Američke Države, oko 25%, što je čak četiri puta više od drugog najvećeg dioničara – Japana.
IFC je osnovana kao posebna organizacija unutar Svjetske Banke, usmjerena je na razvoj privatnog sektora s ciljem jačanja ekonomskog razvoja svojih članica, naročito u manje razvijenim područjima, financiranjem privatnog sektora vlastitim zajmovima ili osiguravanjem sredstava od drugih kreditora. Između 1956. i početka 21. stoljeća korporacija je uložila više od 25 milijardi dolara za financiranje projekata u 140 zemalja svijeta i više od 3300 korporacija i poduzetnika.
U 2014. godini IFC je investirao više od 22 milijarde dolara u preko 600 projekata širom svijeta, a od toga je 8.5 milijardi investirano u najsiromašnije zemlje svijeta.
Prema podacima Ministarstva financija, ukupna ulaganja u Hrvatskoj od početka članstva iznose 836,8 milijuna USD, čime je IFC financirao 31 projekt u različitim sektorima. Strategijom partnerstva Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne financijske korporacije i Multilateralne agencije za osiguranje investicija s Republikom Hrvatskom za razdoblje 2014. – 2017., predviđeno je da će IFC uložiti u Republiku Hrvatsku iznos do 600 milijuna USD.
Osim osiguravanja sredstava IFC u suradnji s investitorima ima savjetodavnu ulogu, pomaže u stvaranju uvjeta koji omogućavaju priljev domaćeg i stranog kapitala kao i dovođenje iskusnog upravljačkog kadra.
Ostatak grupacije Svjetske banke čine: Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodno udruženje za razvoj (IDA), Multilateralna agencija za garantiranje investicija (MIGA) i Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova ( ICSID).
Neven Brkić, dipl. iur.
Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.
U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.
Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.
Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.
Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.