Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.

U članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.

Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.

Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o  uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka